S obzirom na predstojeće europske izbore 2024. i izglednu reorganizaciju Europske komisije, Bruxelles mora požuriti i dovršiti niz ključnih pregovora o održivoj i diversificiranoj trgovini do kraja 2023.
Na stolu su trenutno dva nacrta zakona kojima je cilj osigurati da se u ekonomiji EU ne krše ljudska prava ili šteti okolišu, kao i nekoliko trgovinskih sporazuma - no budući da se pokazalo da pregovori mogu biti dugotrajni i teški moguće je da neće biti moguće dovršiti posao prije isteka vremena.
Trgovinski sporazumi
Nakon relativno laganih uspjeha postignutih u posljednjih 12 mjeseci, kao što je zaključivanje pregovora s Čileom i potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Novim Zelandom, EU sada cilja na veće zalogaje.
Krajem srpnja Europsko vijeće zadužilo je Europsku komisiju da počne pregovore sa SAD-om za Sporazum o ključnim mineralima (CMA).
EU želi da europski proizvođači električnih vozila mogu doći u obzir za velikodušne američke subvencije propisane ambicioznim Zakonom o smanjenju inflacije (IRA) - unatoč propisanim uvjetima koji zadaju da baterije za vozila moraju biti iz domaće proizvodnje.
Proizvođači iz zemalja koje sa SAD-om imaju potpisan sporazum o slobodnoj trgovini, kao što su Kanada i Meksiko, mogu aplicirati za američke subvencije - no europski proizvođači su djelomično isključeni.
Iako se očekuje da će EU snažno ustrajati na takvom dogovoru, s obzirom na bojazan od europskog zaostajanja u globalnoj utrci za razvoj zelenih industrija, malo je vjerojatno da će SAD besplatno Europi dati pristup svojim subvencijama.
Europska komisija također želi konačno zaključiti trgovinski sporazum s južnoameričkim blokom Mercosurom, koji okuplja četiri zemlje - Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Iako su pregovori o sporazumu zaključeni još 2019., otpor Francuske i drugih država sa snažnim poljoprivrednim interesima - kao i neriješena pitanja vezana za zaštitu okliša - doveli su do dodatnih razgovora kako bi se osigurala jamstva za održivosti južnoameričke proizvodnje.
Finalizacija sporazuma s Mercosurom jedan je od velikih ciljeva španjolskog predsjedanja Vijećem EU u drugoj polovici 2023. - no brazilski predsjednik Lula ne namjerava tako lako popustiti i ispuniti europske želje.
Na summitu čelnika država EU, Latinske Amerike i Kariba sredinom srpnja, pozvao je na "uravnoteženiji" sporazum kojim bi se izbjeglo da južnoameričke zemlje ustupaju svoju autonomiju zbog europskih zahtjeva za održivim politikama.
Budući da se francuski, irski, nizozemski i austrijski poljoprivredni interesi snažno protive sporazumu s Mercosurom, bit će jako teško postići dogovor prije kraja tekuće godine.
EU je također u završnoj fazi pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom, mada su razmimoilaženja oko pristupa europskom tržištu za australsku poljoprivredu, sistema oznaka zemljopisnog podrijetla i pristupa australskim mineralnim resursima dovele su do kašnjenja.
Sredinom srpnja australski ministar trgovine došao je u Bruxelles, što je unijelo optimizam da bi uskoro moglo doći do završetka pregovora - no potom je prekinuo razgovore zbog nezadovoljstva ponudom europske strane za pristup europskom tržištu.
EU već više od godinu dana pregovara i s Indijom o sporazumu o slobodnoj trgovini. Mnogi smatraju da je Indija potencijalna alternativa Kini i idealan partner za ambicije Europske unije da diversificira vanjsku trgovinu.
Međutim, pregovori s tradicionalno protekcionističkom Indijom teški su i, kako doznaje Euractiv, već zaostaju u odnosu na predviđeni raspored. Cilj je zaključiti razgovore prije konca godine, budući da i EU i Indija održavaju izbore u proljeće 2024. godine.
Održivost
Dok EU ulaže sve veće napore u diversifikaciju i jačanje svojih trgovinskih odnosa, također se ustraje i na povećanju održivosti trgovine.
Prvi zakon kojeg je Komisija predstavila 2022. i kojeg trenutačno razmatraju Europski parlament i države članice jest Odredba o dubinskoj analizi korporativne održivosti (CSDDD), koja bi velike tvrtke učinila odgovornima za kršenja ljudskih prava i štetu nanesenu okoliša duž cijelog vrijednosnog lanca.
Europski pregovarači rade na tome ds se uredba usvoji nakon što se i Europski parlament i vlade država članica dogovore o svojim stajalištima. Međutim, pregovori idu sporo, otežani prijeporima u nekoliko ključnih pitanja - među kojima su opseg primjene uredbe i definicija "lanca vrijednosti."
Konkretno, Parlament želi u uredbu uključiti i manje kompanije, kao i područje financijskih usluga, te želi da se pravila odnose na prodaju, distribuciju, prijevoz, skladištenje proizvoda, kao i gospodarenje otpadom - čemu se protive države članice.
Nacionalne vlade također imaju različita mišljenja o nekoliko točaka nove uredbe. Pregovori će se nastaviti u rujnu, ali španjolsko predsjedništvo Vijeća EU morat će pokušati ubrzati proces ako želi postići sporazum prije europskih izbora.
Pregovori o drugom zakonskom prijedlogu koji bi trebao s europskog tržišta ukloniti proizvode za koje se koristi prisilni rad također sporo napreduju.
Ta uredba bi se primjenjivala na sve proizvode proizvedene u EU, izvezene iz EU ili uvezene u EU - i oni bi se trebali ukloniti s tržišta ako se nacionalnim istragama utvrdi da su pri njihovoj proizvodnji narušena ljudska prava.
Europski parlament trenutačno predlaže dopune uredbe i želi da se njena pravila prošire i na usluge prijevoza, skladištenja, ambalaže i distribucije gdje se također potencijalno koristi prisilan rad.
Osim toga, zakonodavci koji vode rad na tom zakonu žele uključiti i pravne mehanizme za žrtve, i osigurati da tvrtke dokažu kako prisilan rad nije bio korišten za određene visokorizične proizvode iz visokorizičnih područja.
Države članice također razmatraju predloženu uredbu, ali je kod njih napredak sporiji nego u Parlamentu, i nije jasno hoće li pregovori uopće započeti prije nego se aktivnosti pauziraju zbog izbora u lipnju 2024.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU’s hopes to make trade more sustainable, diversified before 2024)