Hrvatskoj nedostaju sadržaji poput šopinga, gastro ponude, kulturnih događanja, sajmova, sporta i zabave, koji bi privukli turiste i izvan ljetne sezone, a posebno bi trebalo razvijati zimski turizam, kažu stručnjaci
Iako je turistička sezona još daleko od kraja, u Hrvatskoj se već zbrajaju turistički rezultati.
Prema podacima koje su u srijedu u Rapcu iznijeli predstavnici Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u dosadašnjem je dijelu godine ostvareno 10,5 milijuna turističkih dolazaka i 50,3 milijuna noćenja.
To je 10 posto više dolazaka nego lani u istom razdoblju te pet posto više noćenja, istakli su u HTZ-u.
Još je rano za zaključke
Unatoč tome, kažu stručnjaci, još je prerano za podvlačenje crte ispod ovogodišnje turističke sezone. Ne samo zato što ona još traje - dapače, upravo smo u špici sezone, nego i zato što treba pričekati konkretnije podatke od pukog broja gostiju koji se odmaraju u Hrvatskoj i broja noćenja koja su ostvarili u ovdašnjim smještajnim objektima.
"Treba pričekati objavu podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS), no za tako nešto ipak treba pričekati kraj sezone i onda napraviti detaljniju analizu. Vidimo da se mnogi žale na manji financijski promet, ali i za financijske učinke sezone trebat će još pričekati. Financijski efekt može biti i bolji nego prethodne godine čak i s manje gostiju, ako je došlo do rasta cijena“, ocjenjuje za Euractiv stručnjakinja za turizam Sanda Čorak, inače, bivša ravnateljica Instituta za turizam iz Zagreba.
Podaci iz eVisitora
Podaci koje je HTZ nedavno objavio za lipanj, a koji se temelje na podacima iz sustava eVisitor, pokazuju da je samo u tom mjesecu zabilježeno oko 2,58 milijuna dolazaka stranih turista i 13,6 milijuna noćenja. Kada se tome pridodaju i domaći turisti, ukupan broj turističkih dolazaka u tom mjesecu penje se na 2,91 milijuna, a noćenja na nešto preko 15 milijuna. U slučaju turističkih dolazaka, radi se o dva posto više turista, dok se kod noćenja radi o povećanju od jedan posto u odnosu na lipanj prošle godine.
Podaci HTZ-a za prvih šest mjeseci pokazuju da je u Hrvatskoj zabilježeno oko 6,72 milijuna turističkih dolazaka, što je 16 posto više nego u prvom lanjskom polugodištu, dok je broj noćenja u istom razdoblju porastao za 10 posto i iznosio je nešto više od 27,3 milijuna.
Najveći dio turističkih noćenja ostvarili su strani turisti. Među njima je najviše bilo Nijemaca, 23 posto, zatim Austrijanaca i Slovenaca, po devet posto, pa Poljaka, šest posto, Britanaca i Čeha, po četiri posto, te Talijana i Amerikanaca, po tri posto. U ukupnom broju noćenja na domaće je turiste u prvom ovogodišnjem polugodištu otpadalo 13 posto.
Gledano po regijama, najveći broj noćenja i u prvoj polovici ove godine imala je Istra, gotovo 8,5 milijuna ili 31 posto svih noćenja u Hrvatskoj.
Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 4,7 milijuna noćenja, što joj daje udio od 17,3 posto u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci 2023. godine.
Na trećem je mjestu Kvarner, na kojem je ostvareno oko 4,5 milijuna noćenja ili 16,3 posto ukupnog broja noćenja turista u Hrvatskoj.
Najposjećenije destinacije u prvoj polovici godine Dubrovnik, Rovinj i Poreč
Top pet turističkih destinacija u prvoj polovici godine bili su Dubrovnik i Rovinj, svaki s gotovo 1,4 milijuna noćenja, zatim Poreč, s 1,1 milijuna noćenja, pa Zagreb, s nešto manje od 1,1 milijuna noćenja, i Split, s preko 0,9 milijuna noćenja, pokazuju podaci HTZ-a.
Valja, međutim, voditi računa o tome da izneseni podaci pokrivaju tek prvu polovicu godine. U Hrvatskoj se, naime, glavnina turističkog prometa ostvari u srpnju i kolovozu.
Podatke koje je HTZ u Rapcu iznio za dosadašnji tijek sezone u srpnju pokazuju da je u dosadašnjem dijelu srpnja ostvareno oko 3,7 milijuna dolazaka turista i 23 milijuna noćenja, prenijeli su mediji. To je, ističu u HTZ-u, na razini prošlogodišnjeg srpnja.
Ovisni o turizmu
I ovi podaci, iako daleko od konačnih, pokazuju u kojoj je mjeri hrvatsko gospodarstvo ovisno o turizmu. Na to upozoravaju i stručnjaci osiguravajuće kuće Allianz, koji su u novom istraživanju analizirali trendove u ovogodišnjem turizmu.
Prema njihovim ocjenama, upravo je Hrvatska najovisnija o turizmu među europskim mediteranskim zemljama. Naime, turizam čini 11,3 posto bruto dodane vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu.
U drugim mediteranskim zemljama taj je udio ipak manji. U Portugalu iznosi 8,1 posto, u Grčkoj 7,7 posto, u Španjolskoj 6,9 posto, u Italiji 6,2 posto, a u Sloveniji samo 3,5 posto bruto dodane vrijednosti.
"To uzrokuje lošu ravnotežu u smislu snažne strukturne ovisnosti o stranim turistima i sve veće osjetljivosti na vanjske izazove, kao što je pandemija. Također, postoji opasnost od povećanja problema niskokvalificiranih poslova i niske produktivnosti koji su svojstveni za ovu regiju", ocjenjuju u Allianzu.
Stoga predlažu da južna Europa ulaže u održivi turizam kako bi sačuvala prirodne ljepote i kulturnu baštinu. Preporučuju i unapređenje infrastrukture, posebno prometne i smještaja.
"Promocija turizma izvan sezone i poticanje raznolikije ponude, uz tradicionalno ljetovanje na moru, također mogu doprinijeti većem broju turista tijekom cijele godine", napominju u Allianzu.
Sredozemlje ponovno u fokusu turista
Dodaju i kako se Mediteran vratio u igru na turističkom tržištu, budući da tjedan odmora u na jugu Europe predstavlja znatno jeftinije ljetovanje od onog na Karibima, u Australiji ili u SAD-u. Štoviše, mediteranske destinacije cijenom odgovaraju mnogim luksuznim odredištima u Latinskoj Americi, Africi i jugoistočnoj Aziji, koje su proteklih godina bile "in" destinacije.
Inače, prema Allianzovu istraživanju, 70 posto Europljana planira putovati ovoga ljeta. Za ljetovanje namjeravaju u prosjeku potrošiti 1500 eura.
Treba poraditi na razvoju cjelogodišnjeg turizma
I domaći stručnjaci za turizam već godinama upozoravaju da bi Hrvatska trebala napraviti veći iskorak u pravcu razvoja cjelogodišnjeg turizma. Turistička je sezona, doduše, već produžena, posebno u Istri i na Kvarneru te u Dubrovniku.
No, još puno treba napraviti kako bi turisti Hrvatsku doživjeli kao cjelogodišnju destinaciju, a ne samo sezonsku. Hrvatskoj ima uvjete za razvoj turizma tijekom cijele godine, ali nedostaju joj organizirani sadržaji i bolja promocija.
"Svi naši mali gradovi su povijesni gradovi koji mogu parirati sličnim takvim gradovima u Italiji i Francuskoj. No, kod njih je znatno razvijenija ponuda, poput šopinga, gastro ponude, kulturnih događanja, sajmova, sporta i zabave, pa zato i privlače turiste cijele godine. Kod nas to još nije dovoljno razvijeno", upozorava Čorak.
Ukazuje i na problem zimskog turizma za kojeg Hrvatska ima uvjeta, no koji je u nas slabo razvijen.
'Turizam nije previše razvijen, problem je u nerazvijenosti drugih djelatnosti'
Za razliku od brojnih ekonomista koji ukazuju na opasnost od prevelike ovisnosti o turizmu, Čorak ističe kako je točno da Hrvatska u velikoj mjeri ovisi o turizmu, ali kaže da to nije "krivnja" turizma, već slabog razvoja ostalih djelatnosti, poput poljoprivrede i industrije.
"Nikada ne bih rekla da je turizam previše razvijen. Štoviše, postoje mogućnosti za njegov daljnji razvoj. Značaj turizma za hrvatsko gospodarstvo je velik zato što su ostale djelatnosti slabo razvijene. Na državi i županijama je da osmisle razvoj kojih djelatnosti žele poticati, što bi onda smanjilo i važnost turizma u gospodarskom životu zemlje", zaključuje Čorak.