Analize ratne štete u prvoj godini rata govore o ratnoj šteti na stambenoj, energetskoj i prometnoj infrastrukturi od oko 100 milijardi američkih dolara, no one nisu ni izbliza konačne
Dosadašnje štete od ruske invazije na Ukrajinu ogromne su, a Ukrajina će proces obnove nakon završetka rata trebati kombinirati s prilagodbom standardima Europske unije, čiji je kandidat za članstvo postala u lipnju prošle godine.
Ocjena je to iz nove analize Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije pod nazivom "Obnavljanje ukrajinske infrastrukture nakon rata". Analizu je za Bečki institut napravila Irina Kose iz Instituta za ekonomska istraživanja i političko savjetovanje iz Kijeva.
Štete na stambenoj infrastrukturi 50 milijardi dolara u prvoj godini rata
Prema podacima iz studije, dosadašnje štete od ruske agresije samo na stambenoj infrastrukturi u Ukrajini iznose oko 50 milijardi američkih dolara. No, to je tek otprilike polovica popisanih šteta jer razaranja i oštećenja u prometnoj infrastrukturi iznose još 35,7 milijardi dolara, a u energetskoj infrastrukturi 10,6 milijardi dolara.
Kad se podvuče crta, dosadašnje ratne štete na ukrajinskoj stambenoj, prometnoj i energetskoj infrastrukturi iznose oko 100 milijardi dolara.
Brojka, naravno, ni izbliza nije konačna, budući da se ruska invazija nastavlja, a značajan dio nacionalnog teritorija - otprilike petinu - ukrajinske vlasti ni ne nadziru, već se nalaze pod ruskom okupacijom.
"Oružana agresija Rusije, koja se nastavlja, imala je značajan učinak na ukrajinsku infrastrukturu i dovela je do razaranja cesta, željeznica, energetskih objekata i stambenih jedinica. Narednih nekoliko godina infrastrukturni sektor će zahtijevati značajna sredstva, prioritizaciju i koordinaciju između ukrajinske vlade i međunarodnih čimbenika", upozorava Kose u analizi.
Ukrajina će i tračnice iz sovjetskih vremena trebati zamijeniti modernim europskima
Dodaje kako će obnovu ukrajinske infrastrukture trebati uskladiti s procesom pristupanja Ukrajine EU.
To će značiti i usvajanje europskih projekata, poput većeg korištenja obnovljivih izvora energije, ali i energetske obnove zgrada, zatim uključenja Ukrajine u paneurospke prometne koridore, pa čak i zamjenu dosadašnjih tračnica, zaostalih iz sovjetskih vremena, modernim europskima, što je, samo po sebi, ogroman, dugotrajan i skup projekt.
Troškovi obnove bit će znatno veći od samih ratnih šteta
Troškovi obnove ukrajinske infrastrukture veći su nego što na prvi pogled to izgleda i znatno nadmašuju izravne ratne štete. U studiji se procjenjuje da bi za obnovu infrastrukture, prema dosadašnjim procjenama međunarodnih institucija, moglo trebati oko 146 milijardi dolara. U praksi će to vrlo vjerojatno zahtijevati i znatno veće iznose jer se, kako smo rekli, rat nastavlja, a velike dijelove teritorija ukrajinske vlasti ni ne nadziru pa se ne zna kakvo je točno tamo stanje infrastrukture.
Tako će, primjerice, za obnovu energetske infrastrukture trebati 41,3 milijarde dolara, što je gotovo četiri puta više od procijenjenih ratnih šteta, dok se troškovi obnove stambene infrastrukture procjenjuju na čak 69 milijardi dolara.
Razloga za veće troškove obnove ima puno, a među njima su postupna obnova tijekom više godina, modernizacija objekata i usklađivanje s propisima Unije.
Valja naglasiti i kako su procjene o ratnoj šteti, koje se iznose u analizi, uglavnom zatvorene s veljačom ili ožujkom ove godine. Drugim riječima, s obzirom na nastavak rata, može se sa sigurnošću reći da je ratna šteta već sada znatno veća, posebno ako uzmemo u obzir potpuno razaranje Bahmuta koje se u međuvremenu dogodilo. S druge strane, cijene materijala i rada nastavljaju rasti.
U prvoj godini rata uništeno 1,4 milijuna stanova i 135.000 obiteljskih kuća
Prema procjenama iz veljače, ukupna ratna šteta na stambenim objektima u Ukrajini iznosila je oko 50 milijardi dolara ili 25 posto predratnog ukrajinskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). U prvoj godini rata oštećeno je ili uništeno oko 1,4 milijuna stanova i 135.000 obiteljskih kuća.
Trećina tog stambenog fonda u cijelosti je uništena, a dvije trećine su oštećene, ističe se u analizi. Procjene Svjetske banke pokazuju da će za obnovu stambenog fonda u Ukrajini trebati oko 69 milijardi dolara, i to 31,5 milijardi dolara u kratkom roku, te još 37,1 milijarda dolara na srednji i dugi rok.
Ukrajina je 2021. godine, uoči ruske invazije, imala oko 18 milijuna stambenih jedinica. Većina stanovnika, 53 posto, živjela je u obiteljskim kućama, a oko 46 posto u stanovima.
U energetici najveće štete na elektroenergetskim postrojenjima
Ukupna šteta na energetskoj infrastrukturi, prema podacima Svjetske banke iz veljače ove godine, iznosila je 10,6 milijardi dolara ili 5,3 posto ukrajinskog BDP-a 2021. godine. Najveće štete zabilježene su na pogonima za proizvodnju električne energije, zatim na infrastrukturi za prijenos struje, distribuciju plina i na rafinerijama nafte.
Procjene govore da će za obnovu te infrastrukture trebati znatno više novaca od same ratne štete, odnosno 41,3 milijardi dolara. Najveći dio tog novca, 34 milijarde dolara, trebat će za obnovu u sustavu proizvodnje i distribucije struje, ističe se u studiji.
Energetika je u Ukrajini prije rata igrala važnu ulogu u ekonomskom životu te je generirala oko 17 posto ukrajinskog BDP-a. U energetskom miksu, najveći je udio imala termalna energija, 39 posto, zatim nuklearna, 25 posto, dok je ostatak otpadao na razne druge oblike energije.
Ukrajina ima četiri nuklearne elektrane, među kojima je i Zaporižja, najveća nuklearka u Europi, kao i 13 termoelektrana, 33 toplane i 11 hidroelektrana. Uz to, Ukrajina ima oko 36.700 kilometara plinovoda kojima se uglavnom ruski plin distribuira u Europu.
Razoreno 25.000 kilometara cesta i 507 kilometara željezničkih pruga
Kada je riječ o prometnoj infrastrukturi, u analizi se ne daje procjena koliko će stajati njena obnova nakon rata. Ističe se samo da su procijenjene ratne štete na njoj u veljači iznosile 35,7 milijardi dolara. Podsjeća se i da je ruska agresija dovela do razaranja oko 25.000 kilometara cesta i 344 mosta i vijadukta, mahom na istoku i jugu zemlje.
U željezničkom je prometu oštećeno 507 kilometara pruga i 126 željezničkih stanica. I u tom segmentu prometa najveća su razaranja na istoku i jugu zemlje, gdje se i vode najžešće borbe.
Oštećeno je i 19 civilnih zračnih luka. Na 12 je aerodroma oštećene su piste, navodi se u analizi.
Promet je prije rata generirao 6,5 posto ukrajinskog BDP-a. Ukrajina je prije rata raspolagala s oko 200.000 kilometara cesta, 19.800 kilometara željezničkih pruga, 19 aerodroma, 18 morskih luka i oko 6200 kilometara vodnih putova na plovnim rijekama, podsjeća se u studiji.
Zapušteni granični prijelazi
Iako je Ukrajina imala jaku izgrađenu stambenu, energetsku i prometnu infrastrukturu, ona je po brojnim pokazateljima zaostajala za onom u EU. Osim toga, mnogi infrastrukturni objekti, poput graničnih prijelaza, bili su u jadnom stanju, a problem je bila i sveprisutna korupcija.
Stoga će Ukrajina razdoblje obnove od ratnih razaranja morati iskoristiti i za prilagodbu standardima EU, zaključuje se u analizi.