Ukupna vrijednost transakcija obavljenih putem kartica lani je u Hrvatskoj iznosila više od 30 milijardi eura, pokazuju podaci HNB-a
Prosječan hrvatski građanin vlasnik je dvije platne kartice, pokazuju novi podaci središnje banke.
U Hrvatskoj je krajem prošle godine bilo ukupno nešto manje od 8,7 milijuna platnih kartica.
Među njima, najviše je bilo debitnih kartica, preko 6,9 milijuna ili 80 posto, dok je raznih oblika kreditnih kartica bilo nešto više od 1,7 milijuna ili preostalih 20 posto, ističe se u novoj publikaciji Hrvatske narodne banke (HNB) "Platne kartice i kartične transakcije - 2022".
U 2022. snažan rast kartičnih transakcija
Karticama su hrvatski građani u prošloj godini izvršili ukupno 682,34 milijuna transakcija. Ukupna vrijednost tih transakcija iznosila je više od 230,6 milijardi kuna (30,6 milijardi eura), pokazuju podaci HNB-a.
U odnosu na 2021. godinu, broj kartičnih transakcija u Hrvatskoj u 2022. godini povećao se za 13,1 posto, dok je vrijednost kartičnih transakcija porasla za 14,6 posto.
"Kao posljedica kontinuiranog rasta kartičnih plaćanja i sve brojnijih inovativnih metoda plaćanja koje se zasnivaju na kartičnim tehnologijama, u nekoliko posljednjih godina primijećen je trend laganoga, ali konstantnog porasta udjela broja transakcija plaćenih platnim karticama u odnosu na broj transakcija plaćenih gotovim novcem", ističe HNB u spomenutoj publikaciji.
U Hrvatskoj i dalje dominira plaćanje gotovinom
No, iako podaci HNB-a pokazuju da 90 posto stanovnika Hrvatske ima barem jednu karticu, kao i da mnogi građani u novčaniku drže i više od dvije kartice, u Hrvatskoj i dalje dominira plaćanje gotovinom. O tome govori i podatak HNB-a da je u proteklom razdoblju tek svaki četvrti fiskalizirani račun plaćen karticom, dok je ostatak plaćen gotovim novcem.
Unatoč tome, i potrošači u Hrvatskoj sve češće odabiru karticu kao sredstvo plaćanja računa, posebno onih na veće iznose. Stoga bi udio računa plaćenih karticom uskoro mogao biti veći od jedne trećine, napominju u HNB-u.
Sve više online transakcija
Za razliku od klasičnog "peglanja" kartica na prodajnom mjestu, posljednjih se godina povećava upotreba platnih kartica online putem ili preko mobitela.
Naime, u posljednje se tri godine, prema podacima središnje banke, ukupan broj transakcija kupnje roba i usluga platnim karticama preko interneta ili mobitela povećao za 30 posto, a vrijednost za čak 48 posto.
Tako se vrijednost tih transakcija povećala s oko 4,88 milijardi kuna, koliko je iznosila 2019. godine, na 7,25 milijardi kuna u prošloj godini, pokazuju podaci HNB-a.
Osim razvoja tehnologije, na veće korištenje kartica u Hrvatskoj, kažu ekonomisti, utjecalo je i uvođenje eura. Cijela prošla godina, naime, bila je u znaku priprema za zamjenu kune eurom, a od rujna su i cijene u trgovinama bile iskazane u obje valute - u kunama i u eurima. Naravno, na povećanje korištenja kartica utjecao je i rast plaća.
Imamo sve više problema s plaćanjem računa
No, iako pojednostavljuju kupnju roba i usluga i olakšavaju putovanja, kartice imaju i svoju lošu stranu. Nju nam pokazuju podaci Fine o ovrhama.
Prema posljednjim detaljnim podacima o blokiranim računima građana, zbog neplaćenih kartičnih računa u blokadi je krajem ožujka bilo 7556 građana. To je gotovo 10 posto više nego krajem prošle godine.
Porasla su i ukupna neplaćena dugovanja potrošača koji nisu podmirili svoje račune po karticama i koji su zbog toga završili pod ovrhom. Njihovi su dugovi krajem ožujka iznosili preko 19,5 milijuna eura, dok su krajem 2022. godine iznosili nešto više od 17,9 milijuna eura. Riječ je o porastu neplaćenih dugova po karticama također za nešto manje od 10 posto, proizlazi iz podataka Fine.
U cijeloj priči dobro je jedino to što dugovanja po karticama razmjerno malo sudjeluju u ukupnim dugovima blokiranih građana, kojih je krajem ožujka bilo ukupno 226.900 i čija su dugovanja iznosila vrtoglavih 2,35 milijardi eura. Udio dugova po karticama u toj masi neplaćenih dugova iznosio je, prema Fininim podacima, samo 0,8 posto.
Međutim, i taj je udio nešto veći nego krajem prošle godine. Tada je udio dugova po karticama u ukupnim neplaćenim dugovanjima građana iznosio 0,7 posto.
'Plaćanje karticama problematično kod ljudi koji novcem ne raspolažu odgovorno'
"Nema sumnje da je karticama jednostavnije i lakše plaćati. Njihovo korištenje nije problem kod ljudi koji su odgovorni u potrošnji. No, kod ljudi koji nisu odgovorni u svojim osobnim financijama, korištenje kartica može biti problematično. Takvih je ljudi u Hrvatskoj, nažalost, puno“, upozorava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada i stručnjak za osobne financije Predrag Bejaković.
Napominje i da istraživanja pokazuju kako upravljanje osobnim financijama i financijska pismenost u Hrvatskoj nisu na zavidnoj razini. Naprotiv, mnogi "peglanjem" kartica naprave znatno veće račune nego što ih na kraju mogu platiti. Kako nakon toga najčešće nema neke spasonosne financijske injekcije sa strane, a računi se moraju platiti, mnogi na kraju završe pod ovrhom.
'Kod kartica nemamo osjećaj da smo nešto platili jer računi stižu naknadno'
"Plaćanje u gotovini potrošačima daje osjećaj da su nešto platili. Kod kartica je, međutim, to malo drukčije, tog osjećaja najčešće nema jer računi stižu naknadno. Mnogi se nadaju da će se već nekako snaći s plaćanjem računa koje su napravili korištenjem kartica, ali to je teško s ovakvim primanjima kakva su kod nas", zaključuje Bejaković.
Ističe kako bi u Hrvatskoj trebalo poraditi na jačanju financijske pismenosti građana.