HRVATSKA I DALJE GUBI STANOVNIŠTVO: Imamo 21.000 manje stanovnika nego na zadnjem popisu, sada nas je 3,85 milijuna

Unatoč masovnom uvozu stranih radnika, stanovništvo Hrvatske nastavilo se smanjivati i u prošloj godini, pokazuju novi podaci eurostatističara.

Prema njihovim podacima, Hrvatska je početkom ove godine imala 3,85 milijuna stanovnika, što je gotovo 12.000 manje nego godinu ranije, početkom 2022. godine.

Od početka koronakrize broj stanovnika Hrvatske smanjio se za 200.000

U usporedbi s brojem stanovnika na popisu 2021. godine, kada nas je popisano 3,87 milijuna, ukupan broj stanovnika Hrvatske smanjio se za gotovo 21.000.

Ako broj stanovnika Hrvatske usporedimo s onim na početku 2020. godine, kada je počela pandemija koronavirusa, onda se ukupno stanovništvo Hrvatske do početka ove godine, odnosno za tri godine, smanjilo za čak 207.000, proizlazi iz podataka koje je objavio Eurostat.

Demografska pustoš

Hrvatska tako ostaje među članicama Unije koje rapidno gube stanovništvo. Dio "krivnje" za to snosi negativan prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih od broja rođenih.

No, veći dio razloga nastavka pada broja stanovnika ipak leži u masovnom iseljavanju iz Hrvatske koje, po svemu sudeći, i dalje traje i ostavlja pravu demografsku pustoš. Posljedice toga u budućnosti će, upozoravaju ekonomisti, biti još i teže nego sada, kada brojni poslodavci ne mogu naći radnu snagu.

'Hrvatska u posljednjih 10 godina demografski stoji najgore u EU' 

"Hrvatska je prva po padu broja stanovnika u Europskoj uniji u razdoblju od 2012. do 2022. godine. U tom nam se razdoblju stanovništvo smanjilo za devet posto", upozorava za Euractiv poznati hrvatski demograf Anđelko Akrap.

Dodaje kako Hrvatska, po demografskim trendovima, stoji gore i od Rumunjske i Bugarske koje se od ulaska u EU također suočavaju s velikim iseljeničkim valovima prema razvijenim članicama Unije.

Broj stanovnika Slovenije raste

Iako se i Slovenija suočava s negativnim prirodnim prirastom, broj stanovnika našeg zapadnog susjeda čak se i povećava.

Tako je Slovenija, prema podacima Eurostata, 1. siječnja ove godine imala oko 2,12 milijuna stanovnika, odnosno gotovo 10.000 više nego godinu ranije, na početku 2022. godine.

Izbjeglice iz Ukrajine i migranti iz trećih zemalja povećali broj stanovnika EU u prošloj godini

Povećanje broja stanovnika bilježi i EU u cjelini. Broj stanovnika Unije početkom ove godine iznosio je oko 448,4 milijuna, što je oko 1,65 milijuna više nego početkom 2022. godine, pokazuju podaci eurostatističara.

I EU se, doduše, suočava s negativnim prirodnim prirastom pa rast broja stanovnika može zahvaliti useljavanju. Dio useljenika prošle je godine došao iz ratom zahvaćene Ukrajine, dio je, kao i ranijih godina, u EU dolazio s Balkana i iz Turske, a dio iz udaljenijih azijskih i afričkih država.

Najveće povećanje broja stanovnika u prošloj godini imala je Njemačka, čija se populacija tijekom 2022. povećala za preko 1,1 milijun.

Među velikim članicama znatno manji rast broja stanovnika, ali ipak demografski plus, imale su i Francuska i Španjolska.

S druge strane, Italija i Poljska zabilježile su u prošloj godini pad broja stanovnika, pokazuju podaci Eurostata.

Čak i Rumunjska uspjela preokrenuti negativne demografske trendove

Hrvatska je u skupini članica Unije koje su i prošle godine nastavile gubiti stanovništvo. Ako po strani ostavimo velike zemlje, poput Italije i Poljske, u kategoriju članica koje nastavljaju gubiti stanovništvo, uz Hrvatsku, ulaze i Bugarska, Grčka, Mađarska i Slovačka.

Vrijedi naglasiti i kako je Rumunjska u prošloj godini uspjela okrenuti negativne demografske trendove s kojima se suočavala desetljećima te je, prema podacima eurostatističara, početkom ove godine imala oko 9000 više stanovnika nego godinu ranije. No, broj stanovnika Rumunjske i dalje je znatno manji nego na početku tranzicije prije više od tri desetljeća.

U baltičkim zemljama 'nestalo' milijun i pol stanovnika

U skupinu zemalja koje su uspjele okrenuti negativne demografske trendove sada ulaze i baltičke države - Litva, Latvija i Estonija. Te tri zemlje, naime, već godinama bilježe blagi rast broja stanovnika, što stručnjaci obično pripisuju povratku iseljenika koji su iz tih država otišli nakon njihova pristupanja Uniji 2004. godine. Uz to, baltičke zemlje sve više privlače i doseljenike iz trećih zemalja.

Unatoč tome, broj stanovnika u baltičkim državama danas je znatno manji nego prije njihova pristupanja Uniji. Prije ulaska u EU u baltičkim je državama živjelo oko 7,7 milijuna stanovnika, što znači da ih danas, dvadesetak godina kasnije, "nedostaje" više od milijun i pol.

U 5 najvećih članica živi dvije trećine stanovnika EU

Inače, od 27 članica Unije, najviše stanovnika ima Njemačka, 84,4 milijuna.

Slijede Francuska, sa 68,1 milijuna stanovnika, i Italija, s 58,9 milijuna. U tri najveće članice živi gotovo polovina stanovnika EU, odnosno 47 posto.

Kada u računicu uključimo i Španjolsku, s njenih 48,1 milijuna stanovnika, i Poljsku, s 36,8 milijuna, broj stanovnika u pet najvećih članica doseže 296,3 milijuna. To je otprilike dvije trećine ukupnog broja stanovnika u EU.

Samo 3 članice EU imaju manje od milijun stanovnika

S druge strane, najmanje stanovnika ima Malta, tek nešto više od pola milijuna.

U kategoriju članica s manje od milijun stanovnika ulaze još i Luksemburg, s nešto manje od 0,7 milijuna stanovnika, i Cipar, s nešto više od 0,9 milijuna stanovnika, pokazuju podaci Eurostata.

'Kako ćete privući strane radnike ako ne možete zadržati ni svoje?!'

Na pitanje zašto Hrvatska ne uspijeva zaustaviti pad broja stanovnika čak ni sa sve većim useljavanjem, Akrap kaže da je pravi problem demografske slike naše zemlje masovno iseljavanje.

Uostalom, mnogi stranci koji kao radna snaga dolaze u Hrvatsku i rade u njenom turizmu, ugostiteljstvu, trgovini, građevini i drugim djelatnostima, ovdje ni ne žele ostati, već nakon nekoliko mjeseci ili godina odlaze u razvijenije i bogatije članice Unije. Posebno nakon što su ulaskom Hrvatske u Schengen "pale" granice prema sjeveru i zapadu.

"Ako ne možete zadržati svoju radnu snagu, kako ćete onda privući i zadržati stranu?!", pita se Akrap, ukazujući na male plaće i velike troškove života u Hrvatskoj.

Naš sugovornik demografsko stanje u kakvom se nalazimo ocjenjuje katastrofalnim. Upozorava da danas iseljavaju cijele obitelji, i to često iz urbanih područja, što najčešće znači i trajni odlazak iz zemlje. S druge strane, malo se tko dosad odlučio na povratak, iako ima takvih primjera.

'Samo ove godine u Njemačkoj više krizmanika Hrvata nego u Zagrebu' 

"Samo u ovoj godini u Njemačkoj je oko tisuću krizmanika Hrvata. Toliko ih vjerojatno nema ni u Zagrebu", upozorava Akrap.

Dodaje kako službeni njemački podaci pokazuju da u toj zemlji živi oko 420.000 hrvatskih državljana.

Dio ih je, doduše, iz susjedne Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da tamošnji Hrvati mahom imaju dvojno - bosanskohercegovačko i hrvatsko državljanstvo, no veći je dio ipak iz Hrvatske.

Međutim, te podatke ne bismo trebali smatrati i konačnima, budući da iseljavanje Hrvata u Njemačku traje desetljećima, još iz vremena bivše Jugoslavije, a mnogi su u međuvremenu uzeli njemačko državljanstvo.

Također, treba reći da je Njemačka samo jedna od zemalja u koje Hrvati iseljavaju. Mnogi, naime, za život i rad biraju bližu Austriju, ali i daleku Irsku, kao i skandinavske zemlje i druge države zapadne Europe. Posljednjih godina sve više ih je i u novim članicama EU.

Bogate članice EU nastavljaju 'usisavati' stanovnike iz siromašnijih članica

Izlaz iz demografske slijepe ulice Akrap vidi u usvajanju demografske politike koja će biti dio ukupnog ekonomskog razvoja.

Upozorava, međutim, kako političke stranke u Hrvatskoj demografija previše ne zanima. Osim toga, i društvo je previše umrtvljeno da bi se bavilo demografskim potopom. Stoga ćemo se, po svemu sudeći, i u narednim godinama suočavati s iseljavanjem stanovništva.

"Visokorazvijene zemlje u EU 'usisavaju' stanovnike iz slabije razvijenih članica Unije, kao što je Zagreb prije desetljećima privlačio stanovnike iz ostalih dijelova Hrvatske, ali i iz BiH", zaključuje Akrap.