Gospodarstvo

JAVNI DUG U TREĆEM TROMJESEČJU 2022. GODINE: Hrvatska među rekorderima u EU po padu udjela duga države u BDP-u

Autor Adriano Milovan

Hrvatski je javni dug krajem rujna prošle godine iznosio 70,4 posto BDP-a, što je manje nego tri mjeseca ranije te znatno manje nego nego krajem rujna prošle godine, pokazuju podaci eurostatističara.

Ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade.
Izvor: Robert Anic/PIXSELL/PIXSELL

Hrvatska je među članicama EU u kojima je lani zabilježeno najveće smanjenje razine javnoga duga. 

Prema novim podacima eurostatističara, hrvatski je javni dug krajem trećeg tromjesečja prošle godine bio 2,8 postotnih bodova manji nego potkraj drugog tromjesečja. Javni je dug, naime, krajem trećeg tromjesečja iznosio 70,4 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je tri mjeseca ranije iznosio 73,2 posto BDP-a. 

Razinu javnoga duga u EU više od Hrvatske smanjili samo Grčka i Cipar 

Još veće smanjenje udjela javnoga duga u trećem je lanjskom tromjesečju zabilježeno u usporedbi s trećim kvartalom 2021. godine, odnosno na godišnjoj razini. Tada je iznos javnoga duga dosezao 81,5 posto BDP-a. To znači da se udio javnoga duga u hrvatskom BDP-u u 12 mjeseci, odnosno do kraja trećeg tromjesečja prošle godine, smanjio za 11,1 postotnih bodova BDP-a. 

Veće smanjenje razine javnoga duga na godišnjoj razini u Uniji u trećem su lanjskom tromjesečju imale samo dvije članice - Grčka, čak 24,7 postotnih bodova BDP-a, i Cipar, 15 postotnih bodova. 

Na kvartalnoj razini, udio javnoga duga u BDP-u više od Hrvatske u trećem su tromjesečju uspjele smanjiti četiri članice - Grčka, Cipar, Portugal i Italija. 

Smanjenje razine javnoga duga rezultat visokih stopa rasta hrvatskoga gospodarstva  

Ipak, valja reći kako smanjenje udjela javnoga duga u hrvatskom slučaju nije toliko posljedica manjeg zaduživanja države i javnoga sektora, koliko visokih stopa rasta hrvatskoga gospodarstva posljednjih godina, pa tako i u prošloj godini. 

U prilog tome govori i podatak da je hrvatski javni dug krajem trećeg tromjesečja u apsolutnim iznosima bio čak i nešto veći nego na kraju drugog tromjesečja. Tako je, prema podacima Eurostata, javni dug krajem rujna iznosio nešto manje od 45,7 milijardi eura, dok je tri mjeseca ranije iznosio nešto više od 45,6 milijardi eura. Drugim riječima, apsolutni iznos hrvatskog javnog duga prema tim je podacima u razdoblju od srpnja do kraja rujna porastao za 53 milijuna eura. 

Pada i razina javnoga duga u eurozoni i EU 

Na razini EU u cjelini, udio javnoga duga u BDP-u krajem rujna iznosio je 85,1 posto. To je manje nego krajem lipnja, kada je udio javnoga duga u BDP-u Unije iznosio 86,4 posto. Krajem trećeg tromjesečja 2021. godine javni je dug u EU imao udio od 89,7 posto BDP-a. 

Smanjenje bilježi i razina javnoga duga u eurozoni. Krajem trećeg tromjesečja prošle godine javni je dug u zoni eura iznosio 93 posto BDP-a, dok je samo tri mjeseca ranije iznosio 94,2 posto BDP-a. Krajem trećeg tromjesečja 2021. godine javni je dug eurozone iznosio 97,3 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.