Dio analitičara upozorava da Hrvatska ima kvalitetnije javne financije nego što pokazuju ocjene rejting agencija, ali dio ekonomista upozorava da strukturne slabosti hrvatskoga gospodarstva još nisu otklonjene
Hrvatska bi u sljedećoj godini konačno - prvi puta u svojoj povijesti - mogla ući u skupinu zemalja s najvišim kreditnim rejtingom, ocjenjuje se u novim Kvartalnim izgledima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, naime, ističe kako je stanje hrvatskih javnih financija dobro, što bi moglo otvoriti put dugo očekivanom povećanju kreditnog rejtinga zemlje u kategoriju A, što su ocjene kojima se označavaju najbolji boniteti država.
Hrvatska među rijetkim zemljama kojima ne prijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita
"U 2023. godini bruto potrebe za financiranjem padaju na 11 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najniža razina u 15 godina, od 2008. godine, a Ministarstvo financija raspolaže proračunskom rezervom od oko sedam posto BDP-a. To efektivno već u ovom trenutku spušta neto javni dug ispod maastichtske granice od 60 posto BDP-a. Iako pogoršanje uvjeta veleprodajnog financiranja nosi određenu neizvjesnost po pitanju uvjeta financiranja, smatramo da nedavni ulazak u europodručje, snažniji srednjoročni izgledi rasta i bolji no očekivani trendovi u javnim financijama pozitivno djeluju na kretanje spreadova na hrvatske obveznice, kao i na očekivano poboljšanje kreditnog rejtinga na razinu A u 2024. godini“, ističe Stojić u svojim novim analizama.
Napominje kako je Hrvatska među rijetkim zemljama srednje i istočne Europe koje nastavljaju fiskalni oporavak te samo jedna od dvije kojima u sljedećoj godini ne prijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita.
Stojić poručuje i da je ovogodišnjim izdanjima obveznica u vrijednosti 3,35 milijardi eura, Hrvatska već pokrila 73 posto plana tržišnog financiranja u 2023. godini. Uz to, Hrvatska je lani primila 2,2 milijarde eura bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, a ove je godine u planu povlačenje još dvije tranše u vrijednosti 1,1 milijardi eura, što ne povećava ni proračunski deficit ni javni dug, već je riječ o prihodu koji može smanjiti deficit.
Proračunski deficit bit će manji od prvotnih očekivanja
Prema nedavno usvojenom rebalansu proračuna za ovu godinu, u državnu bi se blagajnu u ovoj godini trebalo sliti 26,6 milijardi eura, što je preko 1,7 milijardi više od originalnog proračunskog plana za ovu godinu.
Ukupni bi rashodi u ovoj godini, po novom, trebali iznositi oko 28,1 milijardi eura, što je oko 1,4 milijardi eura više nego u originalnom proračunu za ovu godinu.
Kad se podvuče crta, središnji bi proračun u ovoj godini trebao biti u minusu nešto manjem od 1,5 milijardi eura ili dva posto ovogodišnjeg hrvatskog BDP-a. U odnosu na prvotni proračunski plan, proračunski bi se manjak trebao smanjiti za preko 300 milijuna eura.
Brži rast BDP-a u ovoj godini od ranije očekivanog
Udio proračunskog manjka u BDP-u trebao bi se i zamjetnije smanjiti - s 2,4 na dva posto, budući da se u ovoj godini ipak očekuje ubrzanje gospodarskog rasta u odnosu na prethodne planove na temelju kojih je krojena prva proračunska konstrukcija. U Vladi tako očekuju da će rast hrvatskog BDP-a u 2023. godini iznositi 2,2 posto, dok su ranije očekivali rast od samo 0,7 posto.
Stojić je u svojim prognozama još i optimističniji pa u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a od tri posto.
Naravno, središnji proračun samo je dio priče o javnim financijama, budući da je za njihovu procjenu u kalkulacije potrebno uključiti i lokalnu samoupravu, kao i izvanproračunske fondove. Time dolazimo po podataka o općoj državi koje koriste i europske institucije kao pravi pokazatelj stanja u javnim financijama država.
Sukladno rebalansu, ukupni manjak opće države u Hrvatskoj u ovoj bi godini, nakon svih prilagodbi, trebao iznositi 510 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a. U originalnom proračunu deficit opće države u ovoj je godini trebao iznositi preko 1,6 milijardi eura ili 2,2 posto BDP-a.
Mnoge članice eurozone i EU daleko od kriterija iz Maastrichta
Kriteriji iz Maastrichta visinu fiskalnog deficita ograničavaju na tri posto BDP-a. No, velik broj članica EU danas, nakon velikog povećanja javne potrošnje u koronakrizi, ne zadovoljava taj kriterij.
Tako je ukupna razina proračunskih manjkova na razini EU i eurozone u prošloj godini iznosila 3,6 posto BDP-a, pokazuju nedavno objavljeni podaci Eurostata.
Proračunski deficit Italije čak 8 posto BDP-a
Najveći proračunski deficit u EU i eurozoni lani je imala Italija, čak osam posto BDP-a.
Izvan eurozone, ali unutar EU, vrlo visoke proračunske deficite imale su i Mađarska i Rumunjska, po 6,2 posto BDP-a u prošloj godini.
U kategoriju zemalja s visokim proračunskim deficitima ulazile su i Malta, s proračunskim manjkom od 5,8 posto BDP-a, zatim Španjolska, 4,8 posto BDP-a, pa Francuska, 4,7 posto BDP-a, Latvija, 4,4 posto BDP-a, Belgija, 3,9 posto BDP-a, i Austrija, 3,2 posto BDP-a.
Hrvatska lani imala fiskalni suficit
Izvan eurozone, velike proračunske manjkove imale su i Poljska, 3,7 posto BDP-a, i Češka, 3,6 posto BDP-a.
Dio članica eurozone i EU lani su imale i proračunske suficite. Među njima je bila i Hrvatska, koja je 2022. godinu, prema podacima eurostatističara i Vlade, zaključila s viškom u javnim financijama od 0,4 posto BDP-a.
Među članicama eurozone u 2022. godini proračunski suficit imali su još Cipar, 2,1 posto BDP-a, zatim Irska, 1,6 posto BDP-a, te Luksemburg, 0,2 posto BDP-a. Izvan eurozone, ali u EU, proračunski su suficit u 2022. godini imale Švedska, 0,7 posto BDP-a, i Danska, 3,3 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.
Udio javnoga duga u BDP-u smanjuje se
Koronakriza je jedan od razloga zbog kojeg je i javni dug u EU odletio u nebo. Kriteriji iz Maastrichta razinu javnoga duga ograničavaju na 60 posto BDP-a. No, malo tko u Uniji ispunjava taj kriterij.
Hrvatski je javni dug 2020. godine, u jeku koronakrize, dosegao 87 posto BDP-a, pokazuju podaci Vlade. U 2021. godini smanjio se na 78,4 posto BDP-a, a u 2022. na 68,4 posto BDP-a. Vladini planovi za ovu godinu govore o razini javnoga duga od 62,6 posto BDP-a.
Valja, međutim, naglasiti da nominalni iznos javnoga duga nastavlja rasti, ali smanjuje se njegov udio u BDP-u. To je rezultat snažnoga rasta BDP-a u 2021. i 2022. godini, koji je bio znatno veći od rasta javnoga duga, pa se i udio javnoga duga u BDP-u smanjio.
Javni dug Grčke čak 171 posto BDP-a
Prema podacima Eurostata, javni je dug u eurozoni u prošloj godini iznosio 91,5 posto BDP-a, a u EU 84 posto BDP-a. U oba slučaja, javni je dug bio znatno iznad kriterija iz Maastrichta.
Najveće razine javnoga duga u EU i zoni eura lani su imale Grčka, čak 171,3 posto BDP-a, zatim Italija, 144,4 posto BDP-a, Portugal, 113,9 posto BDP-a, Španjolska, 113,2 posto BDP-a, Francuska, 111,6 posto BDP-a, i Belgija, 105,1 posto BDP-a.
S druge strane, razina javnoga duga najmanja je bila u Estoniji, samo 18,4 posto BDP-a, zatim u Bugarskoj, 22,9 posto BDP-a, Luksemburgu, 24,6 posto BDP-a, Danskoj, 30,1 posto BDP-a, Švedskoj, 33 posto BDP-a, i Litvi, 38,4 posto BDP-a, pokazuju podaci eurostatističara.
Hrvatski kreditni rejting rame uz rame s rejtingom Portugala
Kada se sve zbroji i oduzme, dio analitičara smatra da je Hrvatska u očima rejting agencija prilično podcijenjena, odnosno da ima niži kreditni rejting nego što ga objektivno zaslužuje.
Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju, primjerice, da je hrvatski kreditni rejting na razini onoga Portugala te je usporediv s kreditnim rejtingom Cipra, Mađarske i Bugarske, kao i Rumunjske, iako su proračunski rezultati Zagreba uglavnom bolji od onih koje ostvaruju vlade u tim članicama EU.
Investicijski rejting
Inače, Hrvatska kod sve tri vodeće bonitetne kuće ima rejting koji ulagačima u njene obveznice govori da je riječ o zemlji s adekvatnom kreditnom kvalitetom, kod koje otplata zaduženja ne bi trebala doći u pitanje.
Kod Fitcha Hrvatska ima rejting BBB+, sa stabilnim izgledima, a isti rejting ima i kod Standard&Poor'sa (S&P). Kod Moody'sa imamo kreditni rejting Baa2, također sa stabilnim izgledima.
Kreditni rejting koji imamo kod sve tri agencije spada u kategoriju investicijskog rejtinga, što nije slučaj čak ni kod svih članica eurozone i EU, budući da je Grčka i dalje u kategoriji zemalja sa špekulativnim (junk) rejtingom, pokazuju podaci HNB-a.
'Globalni financijski sustav u velikim preslagivanjima'
Analitičari s kojima je Euractiv razgovarao podijeljeni su oko mogućnosti da Hrvatska već u sljedećoj godini dođe u skupinu zemalja s najboljim, A rejtingom. Kažu da bi to bilo dobro, ali da je u praksi to ipak malo teže ostvariti.
"Ne mogu reći hoće li Hrvatska ući u skupinu zemalja s A rejtingom. To nije nemoguće, Hrvatska sigurno nije zemlja s najlošijim javnim financijama u EU, ali ne želim tako nešto prognozirati. Mogu jedino reći da uredne javne financije danas ima malo koja zemlja. Teško je tako nešto i očekivati nakon 15 godina ekspanzivne monetarne politike, pandemijskog rasta deficita i javnoga duga i visoke inflacije", ističe za Euractiv profesor Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) Đuro Njavro.
Dodaje kako se globalni financijski sustav danas nalazi u velikim preslagivanjima.
"U cijeloj toj kaotičnoj situaciji hrvatske javne financije zapravo su još prilično konzervativne. Ono što nam svakako ide u prilog su ulazak u Schengen i eurozonu“, napominje Njavro.
'Hrvatska ne spada u kategoriju najboljih ekonomija svijeta'
No, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da nije realno da Hrvatska tako skori zaplovi najboljim kreditnim vodama u javnim financijama u svijetu.
Upozorava da i dalje imamo prevelik javni dug, zatim prevelik udio turizma u gospodarskom životu, a otvoreno je pitanje i kako će se recesijska kretanja u njemačkoj ekonomiji odraziti na hrvatsko gospodarstvo.
"Kreditni rejting iz kategorije A imaju najbolje ekonomije svijeta, a mi ne spadamo u tu kategoriju", zaključuje Novotny, dodajući kako se suočavamo i s rastom rizika, što rejting agencije ne vole.
U pluseve Hrvatskoj, s druge strane, i on ubraja ulazak u Schengen i eurozonu.