Stručnjaci Bečkog instituta upozoravaju da ekonomije tranzicijskih zemalja u ovoj godini usporavaju, a neke su čak i u recesiji, a s nešto više optimizma gledaju na sljedeću godinu
Iako gospodarstva diljem Europe u ovoj godini usporavaju, Hrvatska bi i u 2023. trebala ostvariti prilično snažan rast ekonomske aktivnosti, pokazuju nove, ljetne prognoze poznatog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.
Prema tim prognozama, hrvatski bi bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao porasti 2,5 posto.
Jedino bi Rumunjska među novim članicama EU u 2023. trebala imati veći rast BDP-a od Hrvatske
To je čak pet puta veća stopa rasta od one na razini eurozone, čija je članica od ove godine i Hrvatska, a kojoj u Bečkom institutu u 2023. godini prognoziraju gospodarski rast od samo 0,5 posto.
Uz to, stopa rasta hrvatskoga BDP-a u ovoj godini znatno je veća i od očekivanog rasta na razini Europske unije, kojoj analitičari Bečkog instituta prognoziraju rast BDP-a od 0,7 posto.
Veću stopu gospodarskog rasta od Hrvatske među europskim tranzicijskim zemljama u ovoj bi godini, prema prognozama Bečkog instituta, trebale imati samo Crna Gora, 3,5 posto, zatim Kosovo, 3,4 posto, i Albanija, 3,3 posto, te Rumunjska, tri posto. Rumunjska je i jedina nova tranzicijska članica Unije čiji bi BDP u 2023. trebao rasti brže od hrvatskog.
Mađarska ove godine u recesiji, Češka, Slovačka i Baltik stagniraju
Ekonomije ostalih zemalja u tranziciji na Starom kontinentu i ove bi godine trebale rasti sporije od hrvatske.
Štoviše, za neke zemlje, poput Mađarske, ova će godina biti u znaku recesije. Naime, stručnjaci Bečkog instituta našem sjevernom susjedu u 2023. godini prognoziraju pad BDP-a od 0,5 posto.
Vrlo male, gotovo simbolične stope rasta BDP-a u ovoj godini među novim članicama EU trebale bi imati i Češka i Estonija, po 0,2 posto, zatim Litva, 0,3 posto, Slovačka, 0,6 posto, i Latvija, 0,8 posto. U njihovu slučaju može se reći da će 2023. godina biti u znaku gospodarske stagnacije.
Nešto veće stope rasta BDP-a trebale bi imati Poljska, jedan posto, Bugarska, 1,3 posto, i Slovenija, 1,4 posto.
Prosječna stopa rasta na razini 11 novih tranzicijskih članica Unije u ovoj bi godini trebala iznositi 1,2 posto, pokazuju ljetne prognoze Bečkog instituta.
Male stope rasta BDP-a u najvećim zemljama Zapadnog Balkana
Izvan EU, osim već spomenutih zemalja - Crne Gore, Albanije i Kosova, gospodarski rast u Srbiji u ovoj bi godini trebao iznositi samo 1,3 posto, u Bosni i Hercegovini 1,5 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 1,6 posto.
Kada se podvuče crta ispod prognoziranih stopa rasta BDP-a Crne Gore, Albanije, Kosova, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije, proizlazi da bi prosječna stopa rasta BDP-a na Zapadnom Balkanu u 2023. trebala iznositi 1,9 posto, pokazuju podaci Bečkog instituta.
Recesija u Njemačkoj vuče na dno i srednjoeuropske ekonomije
"Unatoč impresivnoj elastičnosti iskazanoj u suočavanju s ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini, krhki oporavak mnogih gospodarstava u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi nalazi se pod pritiskom", upozorava se u ljetnim prognozama Bečkog instituta pod nazivom "Rast u istočnoj Europi usporava".
Pritom kao glavne kočnice većem rastu analitičari navode visoku inflaciju, zatezanje monetarne politike i nesigurno međunarodno okruženje, kao i visoke cijene energenata.
Upozoravaju i kako je ekonomski oporavak u mnogim zemljama regije stao već na početku ove godine. Osim pada realnih dohodaka, što je rezultat visoke inflacije, problem je i recesija u Njemačkoj zbog koje su se smanjile narudžbe za njemačku industriju, posebno u srednjoeuropskim zemljama koje su snažno vezane uz najveću europsku ekonomiju.
Ukrajina ove godine u zoni gospodarskog rasta
No, ima i dobrih vijesti. Nakon prošlogodišnjeg pada BDP-a od nevjerojatnih 29,1 posto, što je izravna posljedica ruske agresije, Ukrajina bi u ovoj godini konačno trebala zakoračiti u pozitivan ekonomski teritorij i ostvariti stopu gospodarskog rasta od dva posto. Naravno, premalo je to da bi nadoknadilo lanjski pad u ekonomsku provaliju, ali ipak pokazuje da se ukrajinska ekonomija postupno počinje oporavljati, čak i u uvjetima okupacije petine teritorija i ratnim uvjetima koji vladaju na slobodnom području zemlje.
Međutim, valja biti oprezan i voditi računa o tome da se ova prognoza rasta ukrajinskog BDP-a temelji na pretpostavci da rusko-ukrajinski rat neće eskalirati.
I Rusija izašla iz recesije, ali zahvaljujući narudžbama vojnoj industriji
I Rusija bi u ovoj godini trebala ostvariti rast gospodarstva, iako samo simboličan, jedan posto. S obzirom da je prošla godina u Rusiji bila u znaku recesije - najveća zemlja svijeta imala je pad gospodarske aktivnosti u 2022. od 2,1 posto - ova bi godina trebala biti u znaku blagog oporavka, i to unatoč sankcijama koje joj je uveo Zapad, pokazuju prognoze Bečkog instituta.
Međutim, okidač rasta ruskoga BDP-a u 2023. godini u Beču vide ponajprije u povećanim narudžbama vojnoj industriji. Drugim riječima, u potrebi naoružavanja vojske kako bi Kremlj mogao nastaviti voditi rat u Ukrajini.
S druge strane, stručnjaci Bečkog instituta upozoravaju da Rusiji nedostaje kvalificirane radne snage za njenu jaku industriju. Razlog tome je masovno iseljavanje obrazovanih Rusa, ali i velik broj mobiliziranih.
U 2024. ubrzanje gospodarskog rasta u novim članicama EU
Prognoze Bečkog instituta za sljedeću godinu nešto su bolje od onih za ovu, naravno, uz uvjet da ne dođe do eskalacije rata. Tako bi EU u 2024. godini trebala ostvariti stopu rasta BDP-a od dva posto, a eurozona od 1,8 posto.
Hrvatska bi u sljedećoj godini trebala imati rast gospodarske aktivnosti od 2,9 posto. Veću stopu rasta među novim tranzicijskim članicama i u 2024. bi trebala imati samo Rumunjska, četiri posto.
Mađarska bi u sljedećoj godini konačno trebala izroniti iz recesijskih voda pa bi njeno gospodarstvo trebalo rasti po stopi od dva posto. Rast BDP-a Slovenije u 2024. trebao bi iznositi 2,5 posto, pokazuju prognoze Bečkog instituta.
Očekivana prosječna stopa rasta BDP-a za 11 novih članica EU na istoku Europe u sljedećoj bi godini, prema prognozama Bečkog instituta, trebala iznositi 2,7 posto.
Sljedeće godine ubrzava i rast BDP-a na Zapadnom Balkanu
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, prosječna stopa rasta BDP-a u toj bi regiji u 2024. trebala iznositi 2,8 posto. U sljedećoj bi se godini najbrže trebalo razvijati Kosovo, s prognoziranom stopom rasta BDP-a 3,9 posto, a najsporije BiH, kojoj stručnjaci Bečkog instituta u 2024. prognoziraju gospodarski rast od 2,3 posto.
Gospodarstva Srbije i Sjeverne Makedonije u 2024. bi trebala rasti po stopi od 2,5 posto, Crne Gore 2,9 posto, a Albanije 3,8 posto, ističu u Beču.
U Rusiji u 2024. najmanji gospodarski rast na istoku Europe
Dodajmo ovome i kako bi Ukrajina u 2024. trebala ostvariti rast BDP-a od četiri posto.
Istodobno, gospodarski rast u Rusiji trebao bi iznositi 1,5 posto, što će biti i najmanja stopa rasta u istočnoj Europi.