Iako poslodavci posljednjih godina počinju mijenjati stavove prema zapošljavanju starijih osoba, još puno toga treba napraviti da bi društva mogla iskoristiti veliki socijalni kapital kojim raspolažu stariji radnici, tvrde analitičari
Starijima od 50 godina potrebno je dvostruko više vremena kako bi našli posao nego mlađim radnicima, pokazuje novo istraživanje osiguravajućeg društva Allianz.
U studiji o dobnoj diskriminaciji na tržištu rada, stručnjaci Allianza došli su do zaključka i da stariji radnici, kada ostanu bez posla, znatno dulje ostaju na burzi rada od mlađih radnika.
Također, često su prisiljeni prihvaćati slabije plaćen posao. Česti su i slučajevi da se sami povlače s tržišta rada, i to trajno.
Među starijima dominira dugotrajna nezaposlenost
"Dobna diskriminacija i dalje uzrokuje isključivanje starijih radno sposobnih ljudi s tržišta rada, što otežava mirovinske reforme", ocjenjuje se u studiji.
Dodaje se kako je u većini zemalja udio dugotrajne nezaposlenosti - one koja traje duže od godinu dana - i dalje znatno veći u dobnoj skupini od 55 do 64 godina života nego među mlađom populacijom.
Tako se na razini Europske unije u kategoriji dugotrajno nezaposlenih nalazi 53,4 posto nezaposlenih u dobnoj skupini od 55 godina naviše, dok je dugotrajno nezaposlenih u dobnoj skupini od 25 do 49 godina samo 36,7 posto. U Hrvatskoj se među dugotrajno nezaposlenima nalazi 42 posto starijih radnika, dok je taj udio među onim mlađima znatno manji - samo 35 posto, pokazuju podaci Allianza.
Svaki četvrti nezaposleni u Hrvatskoj posao traži duže od 3 godine
I podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) potvrđuju da je starijim radnicima znatno teže doći do posla nego mlađima. Štoviše, za mnoge starije od 50 godina može se reći da će, ako ostanu bez posla, na burzi rada dočekati i mirovinu.
Iako Hrvatska sada bilježi rekordno nisku nezaposlenost, udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih i dalje je velik.
Tako je na burzi rada u svibnju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bilo prijavljeno nešto manje od 98.000 nezaposlenih. To je činilo 5,6 posto radno aktivnog stanovništva zemlje, što je i najniža stopa nezaposlenosti od stjecanja neovisnosti.
Posljednji dostupni podaci HZZ-a pokazuju da je među nezaposlenima dugotrajno nezaposlenih bilo 42,6 posto, odnosno oko 42.000. Od toga, 19,8 posto ukupnog broja nezaposlenih posao je tražilo od jedne do tri godine, a 22,8 posto nezaposlenih "zaglavilo" je u traženju posla tri i više godina.
Statistika HZZ-a pokazuje nam i da je u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj u svibnju bilo 36.606 osoba od 50 i više godina. Oni su činili 37,4 posto ukupnog broja nezaposlenih.
Zanemareni socijalni kapital
"Poslodavci svugdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, smatraju da su stariji radnici jako iskusni, kao i da posjeduju potrebna znanja i vještine, te su manje skloni konfliktima od mlađih radnika i imaju veliku mrežu poznanstava, odnosno jak socijalni kapital. Unatoč tome, manje su skloni njihovom zapošljavanju nego zapošljavanju mlađih radnika", ističe Predrag Bejaković, neovisni analitičar tržišta rada.
Dodaje kako dio razloga za to treba tražiti u shvaćanju - često pogrešnom! - da su stariji radnici informatički slabije pismeni od mlađih, kao i u tome što su stariji radnici, u pravilu, manje od mlađih skloni doškolovanju.
Naravno, dio krivnje za davanje prednosti u zapošljavanju mlađim radnicima leži i u predrasudama, poput onih da će stariji radnici "češće ići na bolovanje" ili da je njima "teže upravljati", odnosno da su manje skloni promjenama od mlađih radnika.
U Americi nisu rijetki slučajevi da stjuardese ili blagajnice imaju i preko 70 godina
Posljedica svega toga je da poslodavci ostaju bez radne snage od koje bi mogli imati velikih koristi, što su zapadna društva davno shvatila i počela mijenjati.
"U SAD-u nije neobično vidjeti stjuardesu ili blagajnicu koje imaju i preko 70 godina. Razvijena društva se ne odriču tako lako velikog socijalnog kapitala i znanja koje ima starija radna snaga", poručuje Bejaković.
Stariji radnici lojalniji poslodavcima od mlađih
Ipak, situacija se polako i u Hrvatskoj počinje mijenjati. Osim katastrofalnih demografskih trendova, koji su doveli do manjka radnika, mnogi su poslodavci sve nezadovoljniji mlađim radnicima. U neslužbenim razgovorima za Euractiv dio poslodavaca požalio se da mlađi radnici, u pravilu, ne pokazuju pretjeranu lojalnost tvrtki za koju rade, kao i da su spremni mijenjati poslove "kao košulje“, čak i samo za simboličnu povišicu.
Uz to, dio poslodavaca žali se da mnogi mlađi radnici ne pokazuju velik interes da bi na poslu stekli nova znanja te da u prvi plan, umjesto interesa tvrtke, stavljaju svoje interese. Sve to, uostalom, potvrđuju i istraživanja.
"I u Hrvatskoj se polako razvija svijest da se isplati zaposliti starije radnike. Osim nedostatka radne snage, razloge za to poslodavci vide i u tome što starije radnike najčešće nije potrebno obučavati za posao, budući da ga već znaju raditi, kao i u tome što je mnogim starijim radnicima socijalizacija često bitnija od veličine dohotka, zbog čega su i lojalniji poslodavcima", poručuje Bejaković.
Važno uklanjanje predrasuda
Unatoč tome, slaže se da bi još dosta trebalo napraviti kako bi se potaklo zapošljavanje starijih radnika. Smatra da bi, primjerice, trebalo potaknuti umirovljenike koji žele raditi da rade na pola radnog vremena, što je Hrvatska i omogućila. No, smatra i da bi trebalo poraditi na uklanjanju predrasuda.
U Allianzu, pak, upozoravaju da su potrebne mjere za poboljšanje prilagođenosti društava starijim dobnim skupinama. Stoga stručnjaci Allianza preporučuju veću fleksibilnost radnog vremena i mjesta rada, kao i poticanje cjeloživotnog obrazovanja nuđenjem prilika za osposobljavanje i razvoj karijere svim dobnim skupinama.
Vjeruju i da bi se starija radna snaga dobro mogla iskoristiti izgradnjom dobno raznolikih timova za prijenos znanja. Predlažu i nuđenje zdravstvenih i preventivnih programa, kao i ergonomski dizajniranih radnih mjesta te borbu protiv predrasuda prema dobi radnika.
Problematični mirovinski sustavi
Kažu i da bi trebalo reformirati mirovinske sustave koji se sve teže nose sa sve starijom populacijom.
"S obzirom na starenje populacije i sve dulji životni vijek, zadržavanje starijih radnika i pružanje poticaja za odgodu umirovljenja ključni su za poboljšanje dugoročne održivosti mirovinskih sustava i ublažavanje demografskog utjecaja na tržište rada. Štoviše, mnoge su zemlje već uvele mjere poput odobravanja kredita za dugi radni staž ili odgode umirovljenja te su postrožile uvjete za prijevremeno umirovljenje. No, politika često i dalje odbacuje daljnje povećanje dobi za odlazak u mirovinu", zaključuje se u analizi Allianza.
I Bejaković smatra da rješenje za zadržavanje radnika na tržištu rada i u starijoj životnoj dobi leži u nagrađivanju duljeg ostajanja na tržištu rada i kažnjavanju ranijeg umirovljenja.
Upozorava i da se u Hrvatskoj na tržište rada razmjerno kasno ulazi jer se dugo studira, a s tržišta rada se, unatoč postojećoj penalizaciji, ranije odlazi. Zbog svega toga su i mirovine premale.