Gospodarstvo

NOVI PAKET POMOĆI EUROPSKE UNIJE ZAPADNOM BALKANU: BiH dobila još 303 milijuna eura za 4 infrastrukturna projekta

Autor Hina

Novac će se koristiti za gradnju autoceste na koridoru 5c kroz BiH, zatim za vodoopskrbu na području Sarajeva i za sanaciju crpne hidroelektrane Čapljina

Most Počitelj na koridoru 5c kroz BiH
Izvor: Denis Kapetanovic/PIXSELL/PIXSELL

Novi paket financijske pomoći Europske unije namijenjen Zapadnom Balkanu u slučaju Bosne i Hercegovine bit će dostupan odmah pa ta zemlja sada ima na raspolaganju dodatnih 303 milijuna eura za četiri važna infrastrukturna projekta, potvrdili su u utorak iz Delegacije Europske unije u Sarajevu.

Paket koji je odobren 30. lipnja podrazumijeva 2,1 milijardi eura namijenjenih provedbi 14 infrastrukturnih projekata država Zapadnog Balkana, od čega je 528 milijuna eura bespovratnih sredstava EU.

Jasna poruka regiji da joj je budućnost u EU

To je peti investicijski paket u okviru Ekonomskog i investicijskog plana EU za Zapadni Balkan, a europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhely istaknuo je kako je novi investicijski ciklus jasna poruka državama regije da je njihova budućnost u EU, podsjećaju u priopćenju.

Od ukupno 528 milijuna eura bespovratnih sredstava, koliko je EU dodijelila regiji, za BiH je namijenjeno 303 milijuna eura za četiri značajna projekta koji trebaju osigurati bolju prometnu povezanost, čistu energiju i zaštiti okoliša.

Projekti u BiH vrijedni ukupno 788 milijuna eura

Četiri projekta koja će u BiH sufinancirati EU vrijedna su ukupno 788 milijuna eura.

Riječ je o dovršetku gradnje autoceste na koridoru 5c, na dijelu koji prolazi kroz Federaciju BiH, zatim o poboljšanju sustava vodoopskrbe na području Sarajeva te o sanaciji crpne hidroelektrane Čapljina, kako bi se osigurao njen nesmetani rad u narednih 15 godina.

Zasad nema projekata iz Republike Srpske

U najavama financiranja za sada nema projekata koji bi se izvodili na teritoriju Republike Srpske, a taj je entitet već duže vrijeme pod "tihim" financijskim sankcijama međunarodne zajednice zbog postupaka entitetskih vlasti kojima se destabilizira ustavni poredak i dovodi u pitanje funkcioniranje Daytonskog sporazuma.

Vlada Republike Srpske zbog toga se mora zaduživati na burzama prodajom obveznica po nepovoljnim uvjetima, odnosno uz plaćanje visokih kamata jer njihovi vrijednosni papiri imaju loš rejting.

Provedbu infrastrukturnih projekata pri tom pokušavaju nastaviti zaduživanjem kroz aranžmane koje podupire kineska državna EXIM banka.