U prvom desetljeću članstva u EU znatno je porastao hrvatski BDP, BDP po stanovniku, izvoz, ulaganja i plaće, ali Hrvatska je i dalje među najslabije razvijenim članicama Unije, pokazuju podaci
Ulaskom u NATO, Europsku uniju, Schengen i eurozonu, Hrvatska je ostvarila gotovo sve svoje političke ciljeve, ali ekonomski su ciljevi ostvareni samo djelomično.
Zaključak je to koji bi se mogao izvući iz ekonomske analize prvog desetljeća članstva Hrvatske u EU.
Jako zaostajemo za Slovenijom
Ekonomski je napredak, ističu ekonomisti, nesumnjivo ostvaren i dokazuju ga brojke. No on nije bio ni tako snažan ni tako brz kakvom smo se nadali prije pristupanja EU klubu. Hrvatska je, naime, i dalje među najslabije razvijenim članicama Unije, a samo za susjednom Slovenijom - u vremenskim kategorijama - zaostaje godinama, a možda i desetljećima.
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, Hrvatska je po bruto domaćem proizvodu (BDP), iskazanom u paritetu kupovne moći, u 2022. godine dosegla 73 posto prosjeka Unije. To je, doduše, veći BDP po stanovniku od onog koji imaju Slovačka, Grčka i Bugarska, no i dalje je među najmanjima u EU te je više nego upola manji od onog u Luksemburgu, najbogatijoj članici Unije.
Štoviše, veći BDP per capita od Hrvatske imaju i mnoge zemlje koje su nam donedavna gledale u leđa, a među njima su i Poljska, Mađarska i baltičke države, pa čak i Rumunjska. Slovenija, ekonomski najrazvijenija tranzicijska država u sastavu EU, lani je imala BDP po stanovniku na razini 92 posto prosjeka Unije, pokazuju podaci eurostatističara.
Ipak, ne može se reći da kod tog pokazatelja relativnog bogatstva u posljednjih 10 godina nije ostvaren napredak, i to zamjetan. Naime, 2012. godine, što je posljednja godina prije pristupanja Hrvatske EU, BDP po stanovniku u našoj zemlji iznosio je samo 61 posto prosjeka Unije. Isti BDP per capita tada je imala Latvija, dok su Rumunjska i Bugarska bile iza nas.
Međutim, situacija se u 10 godina promijenila pa su nas po stupnju razvoja u međuvremenu uspjele preteći Latvija i Rumunjska. S druge strane, neke su druge članice - Slovačka i Grčka, potonule na EU ljestvici i danas su po stupnju razvoja iza nas.
Velik rast hrvatskoga BDP-a
Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je Hrvatska u 10 godina članstva uspjela u značajnoj mjeri povećati svoj BDP, odnosno ukupnu vrijednost roba i usluga proizvedenih unutar njenih granica tijekom godine. Tako je naš BDP 2012. godine iznosio 44,5 milijardi eura, dok je do kraja 2022. godine dosegao 67,4 milijardi eura.
Znatno je porastao i BDP po stanovniku iskazan u eurima. U 2012. godini imali smo BDP per capita u vrijednosti 10.438 eura, a u 2022. godini 17.486 eura, pokazuju podaci HNB-a.
U 10 godina izgubili 400.000 stanovnika
Naravno, rast BDP-a po stanovniku nije samo posljedica gospodarskog rasta, nego i masovnog iseljavanja koje se itekako odrazilo na statistiku. Hrvatska je među zemljama čiji su stanovnici ulazak u Uniju masovno iskoristili za odlazak na rad u druge članice, posebno u Njemačku, Austriju i Irsku.
Popis stanovništva iz 2011. godine i onaj iz 2021. godine pokazuje da se broj stanovnika Hrvatske smanjio za oko 400.000, odnosno za oko 10 posto. Dio razloga za takvu demografsku rupu snosi negativan prirodni priraštaj, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, ali veći dio krivnje ipak je na iseljavanju.
Nezaposlenost se prepolovila, plaće osjetno porasle
Takva je demografska slika uvelike utjecala i na zbivanja na tržištu rada u Hrvatskoj. Podaci HNB-a pokazuju da smo 2012. godine imali stopu nezaposlenosti od 15,9 posto, dok je ona krajem prošle godine pala na samo 7,1 posto.
I dok Hrvatska gubi stanovništvo, koje trbuhom za kruhom odlazi u bogatije i razvijenije zapadnoeuropske zemlje, istodobno mora uvoziti radnu snagu iz slabije razvijenih država, kako onih na Zapadnom Balkanu, odnosno u neposrednom susjedstvu, tako i onih iz dalekih zemalja, poput Indije, Nepala i Filipina.
Ipak, valja reći da se u proteklih 10 godina značajno povećala i stopa zaposlenosti, premda je ona i dalje znatno manja od one u razvijenim zemljama. Naime, 2012. imali smo samo 43,2 posto stanovnika starijih od 15 godina koji su radili, dok smo ih 2022. godine imali 48,6 posto.
Porasle su i neto plaće. Prosječna neto plaća na razini 2012. godine u Hrvatskoj iznosila je 727 eura, a na razini 2022. godine 1016 eura, pokazuju podaci DZS-a.
'Na vrijeme smo donijeli teške odluke'
"Razvoj naše ekonomije od ulaska u EU rezultirao je otvaranjem više od 200.000 novih radnih mjesta. No druga strana medalje je da nam je sad nedostatak radne snage ključno strateško pitanje. U 2022. godini stranim je radnicima izdano preko 122.000 dozvola, a ove se godine očekuje izdavanje preko 180.000 dozvola kako bi nam ekonomija mogla funkcionirati“, kaže za Euractiv glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja.
Naš sugovornik ocjenjuje da se Hrvatska u prvih 10 godina članstva u Uniji znatno promijenila. U usporedbi sa susjedima na istoku i jugoistoku - Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, Hrvatska je, poručuje Šaravanja, politički stabilnija jer ispunila uvjete za ulazak u EU i na vrijeme donijela teške odluke. Stoga, napominje naš sugovornik, Hrvatska danas ima status kakav nikada u svojoj povijesti ni izbliza nije imala.
"Makroekonomska stabilnost u Hrvatskoj je danas evidentno bolja nego u vrijeme prije ulaska u EU", poručuje Šaravanja.
Podaci potvrđuju i te teze. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proračunski je deficit u (u nas tada još kriznoj) 2012. godini iznosio čak pet posto hrvatskoga BDP-a, dok smo u prošloj godini ostvarili proračunski suficit od 0,4 posto BDP-a.
Iako smo 2020. imali koronakrizu, koja je u velikoj mjeri potopila javne financije, u 10 smo godina barem donekle uspjeli smanjiti i razinu javnoga duga, i to nakon 2020. godine, kada je javni dug jako porastao. Dug opće države je, naime, prema podacima DZS-a i HNB-a, u 2012. iznosio 69,2 posto BDP-a, a u 2022. godini 68,4 posto BDP-a.
Vrijedi naglasiti i da je u proteklih 10 godina došlo do rasta udjela i izvoza i uvoza roba i usluga u hrvatskom BDP-u, što pokazuje, među ostalim, i da se ulaskom u EU hrvatsko gospodarstvo dodatno otvorilo, ali i ojačalo.
Podaci HNB-a pokazuju da je izvoz roba i usluga u BDP-u 2012. iznosio samo 39,1 posto BDP-a, a 2022. godine 50 posto. S druge strane, uvoz roba i usluga u 2012. godini iznosio je 40,6 posto hrvatskoga BDP-a, a 10 godina kasnije 52,7 posto BDP-a.
'Niz vanjskih šokova pokazao da je bolje biti u EU nego izvan nje'
"Hrvatska danas ekonomski bolje stoji nego što je stajala prije ulaska u EU, a javnim financijama se bolje upravlja. I hrvatske tvrtke su se vrlo dobro integrirala u nabavne lance europske industrije pa je i izvoz porastao, a otvorena su i nova radna mjesta", kaže za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.
Dodaje i kako je članstvo u EU već povećalo atraktivnost Hrvatske kao destinacije koja privlači strana ulaganja, a u budućnosti će ih privlačiti i više.
Inače, prema podacima HNB-a, ukupna strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo od 1993. godine, otkako se vode podaci, pa do kraja prošle godine iznosila su oko 42,6 milijardi eura. Od toga, u razdoblju od 2013. do kraja prošle godine, odnosno otkako smo u EU, privukli smo 16,9 milijardi eura ino-ulaganja, odnosno gotovo 40 posto ukupnih ulaganja od stjecanja neovisnosti.
"Ako bi se danas raspisao referendum, vrlo vjerojatno bi dio hrvatskih građana bio protiv članstva u EU. Ipak, uvjeren sam da bi većina glasača ponovno rekla 'da' članstvu u Uniji. U proteklih desetak godina dogodio se niz vanjskih šokova koji su pokazali da je bolje biti u EU nego izvan nje i većina ljudi je toga svjesna. Uostalom, ankete pokazuju da bi danas i većina Britanca glasala za ponovni ulazak Ujedinjenog Kraljevstva u EU“, ističe Novotny.
'Nespremni smo ušli i u EU i u eurozonu'
Ipak, stav je mnogih ekonomista da je Hrvatska trebala i mogla bolje iskoristiti članstvo u EU.
Na to je u nedavnom intervjuu za Euractiv upozorio i Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i nekadašnji političar, koji je upozorio da Hrvatska nije napravila domaću zadaću na planu provedbe reformi. U prilog tome, kazao je Vedriš, govori i nedavni pad Hrvatske na svjetskoj ljestvici konkurentnosti.
I profesor emeritus na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić smatra da Hrvatska nije dovoljno napravila na jačanju vlastite ekonomije, već je očekivala da će taj posao umjesto nje napraviti Bruxelles.
"Ako se vratimo u vrijeme prije ulaska u EU, naš je jedini cilj zapravo bio ulazak u Uniju i ništa drugo. Mislili smo da će nakon toga sve biti u redu. Međutim, Hrvatska je nespremna ušla u EU, a nedavno i u eurozonu. Ekonomska politika koja se vodi u zemlji u nadležnosti je država članica, a ne institucija EU, i mi smo tu zakazali“, naglašava Jurčić za Euractiv.
Dodaje kako je određeni napredak ostvaren na planu gradnje infrastrukture, kao i u energetici, posebno kod obnovljivih izvora energije. No Hrvatska je malo napravila na gradnji proizvodne infrastrukture. Izostala je, napominje naš sugovornik, adekvatna ekonomska politika koja bi osigurala gospodarski uzlet.
"U Hrvatskoj čak ni Zajednička poljoprivredna politika nije dala pravi učinak. Upravo nam iz Slavonije, poljoprivredne regije, odlazi najviše ljudi", primjećuje Jurčić.
'Reforme nam neće provesti Bruxelles, njih moramo provesti sami'
Unatoč tome, svi naši sugovornici slažu se da je Hrvatskoj i njenoj ekonomiji bolje u EU nego izvan nje.
Dio razloga za to leži i u fondovima EU koji su u Hrvatskoj omogućili realizaciju nekih od najvećih infrastrukturnih projekata, poput Pelješkoga mosta.
"Ulaskom u EU, eurozonu i Schengen Hrvatska je odradila velik posao i time si oslobodila resurse za razmišljanje o bitnim strateškim pitanjima na koja sami moramo ponuditi odgovore. Svijetu smo dokazali da se nismo zadovoljili samim ulaskom u EU, već smo unutar prvih 10 godina pristupili i europodručju i Schengenu te se pripremamo za ulazak u OECD“, poručuje Šaravanja.
"Danas je Hrvatska ekonomski jača nego prije, iako brojni problemi ostaju. No njih nam ne može riješiti EU, to je posao hrvatskih vlasti", napominje i Novotny, ukazujući na problem javne uprave, pravosuđa i drugih velikih javnih sustava koji vape za reformama.
"Naravno da je Hrvatskoj bolje u EU nego izvan nje, ali nismo ni blizu onoga gdje smo mogli biti. Nerealno je očekivati da će nam EU voditi politiku koja je posao nacionalnih vlasti", zaključuje Jurčić.