Unatoč pokušajima Pekinga da afirmira juan kao rezervnu valutu i novac u međunarodnim plaćanjima, kineska valuta i dalje je slabo zastupljena u 'košarici' valuta deviznih rezervi u svijetu, ocjenjuju u MMF-u i ECB-u
Euro je i u prošloj godini zadržao poziciju druge po značaju svjetske valute, pokazuju novi podaci Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Naime, od oko 11,1 bilijuna američkih dolara, koliko su krajem prošle godine iznosile alocirane devizne rezerve u svijetu, na pričuve u eurima otpadalo je oko 2,27 bilijuna dolara.
To je predstavljalo 20,5 posto svih svjetskih deviznih rezervi, pokazuju podaci MMF-a, što je 0,5 postotnih bodova više nego godinu ranije.
Dolar ostaje vodeća svjetska valuta
Naravno, dolar ostaje vodeća svjetska valuta. Ukupne devizne rezerve u američkoj su valuti, prema podacima MMF-a, krajem 2022. godine iznosile gotovo 6,5 bilijuna dolara, što je predstavljalo 58,4 posto svih deviznih rezervi u svijetu.
Ostale valute znatno su manje zastupljene u globalnim deviznim pričuvama. Ako izuzmemo dolar i euro, krajem prošle godine najviše ih je bilo u japanskim jenima, oko 611 milijardi dolara ili 5,5 posto svih deviznih rezervi.
Slijedi britanska funta, na koju je u deviznim rezervama u svijetu otpadao iznos od oko 549 milijardi dolara, a to je činilo nešto manje od pet posto svih deviznih rezervi.
Manje udjele imaju i australski i kanadski dolar. Obje valute u "košarici" deviznih rezervi u svijetu zauzimaju udjele od oko dva posto.
U švicarskim francima krajem prošle godine bilo je samo nešto više od 25 milijardi dolara svjetskih deviznih rezervi ili samo oko 0,2 posto deviznih pričuva.
U kineskim juanima manje od 3 posto ukupnih deviznih rezervi
Vrijedi istaknuti da se na peto mjesto deviznih rezervi u svijetu (i) prošle godine smjestio kineski juan. Ukupne devizne rezerve u kineskoj valuti u svijetu krajem prošle godine iznosile su oko 300 milijardi dolara, što je predstavljalo oko 2,7 posto ukupnih deviznih rezervi.
Dodajmo ovome je u ostalim, nespomenutim valutama krajem prošle godine bilo denominirano još oko 383 milijarde dolara međunarodnih pričuva. To je oko 3,5 posto ukupnih deviznih rezervi.
Inače, iznos deviznih rezervi u ostalim valutama porastao je u odnosu na kraj 2021. godine, kada je iznosio nešto više od 372 milijarde dolara.
Ukupne devizne rezerve u svijetu dosežu 12 bilijuna dolara
Također, valja reći kako je u kategoriju nealociranih rezervi krajem prošle godine ulazilo oko 874 milijarde dolara. Riječ je o iznosu koji predstavlja razliku između podataka MMF-a i drugih statistika.
Kada se i taj iznos uključi u devizne pričuve, onda je njihov ukupan iznos krajem prošle godine iznosio nešto manje od 12 bilijuna dolara. No, poredak valuta ostaje isti pa prvo mjesto i dalje drži američki dolar, a drugo mjesto euro.
Ruskog rublja ni nema na popisu vodećih valuta u svijetu
Iako je ruska invazija na Ukrajinu dovela do nove polarizacije u svijetu, pa čak i do pokušaja afirmiranja juana i ruskog rublja kao novih rezervnih valuta, podaci MMF-a i ECB-a pokazuju da ti pokušaji Pekinga i Moskve nisu urodili plodom.
Naprotiv, ruske valute ni nema na popisu najznačajnijih valuta u kojima se drže devizne rezerve, dok je iznos juana u deviznim rezervama u odnosu na kraj prošle godine, kada je u kineskoj valuti bilo denominirano oko 337 milijardi dolara, čak i pao.
No, tijekom prošle godine nešto se smanjio, pokazuju podaci MMF-a, i iznos deviznih rezervi u američkim dolarima i eurima.
Raste važnost zlata
S druge strane, upozoravaju u ECB-u, ponovno je porasla važnost zlata, kako se to i inače događa na financijskim tržištima u kriznim i inflacijskim vremenima. Popunjavanje deviznih rezervi zlatnim polugama posebno je bilo izraženo u zemljama koje su geopolitički bliske Kini i Rusiji, primjećuju u Frankfurtu.
"Razlog tome mogao bi biti pokušaj tih zemalja da smanje svoju izloženost financijskim sankcijama", ocjenjuju u ECB-u.
Problem zatvorenog kineskog financijskog tržišta
Iako Kina posljednjih godina nastoji povećati značaj juana u međunarodnim financijama, pa tako i u deviznim rezervama u svijetu, u čemu je proteklih godina imala i određenog uspjeha, i u ECB-u primjećuju da je juan i dalje samo marginalno zastupljen na svjetskoj financijskoj sceni. U Frankfurtu ističu kako jedan od glavnih problema za to leži u nedovoljnoj otvorenosti kineskog financijskog tržišta.
"Zemlje neće držati rezerve u juanima ako ih ne mogu jednostavno kupiti ili prodati na međunarodnim tržištima", upozorava se u analizi ECB-a "Međunarodna uloga eura".
Najznačajnija financijska tržišta u svijetu su u SAD-u i Europi
I hrvatski ekonomisti s kojima je Euractiv razgovarao smatraju da je nerealno očekivati da bi juan mogao dobiti veći značaj u svjetskim financijama. Razlog je taj što se najveća i najznačajnija svjetska financijska tržišta nalaze u SAD-u i Europi, što znači da se na njima prvenstveno i trguje u dolarima i eurima.
Uostalom, i Kina, koja ima najveće devizne rezerve u svijetu, pričuve većinom drži u američkim dolarima, pokazuju podaci kineskih vlasti.
"Juan u ovakvom obliku ne može biti kredibilni izazivač ni za euro ni za dolar. Kineski financijski sustav je zatvoren, a politički sustav autoritaran, a to ne privlači financijaše", upozorava za Euractiv profesor međunarodne političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski.
Predložena valuta BRICS-a još jedna 'kula u pijesku'
Podsjeća i da se pojavila ideja uvođenja zajedničke valute za zemlje BRICS-a - Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku, ali smatra kako bi i to bila samo još jedna "kula u pijesku".
"BRICS čine vrlo heterogene države koje se i inače o malo čemu mogu dogovoriti. Nisu ni optimalno valutno područje", ocjenjuje Kotarski.
Ni Europa u financijama ne može parirati SAD-u
Napominje kako najdublje i najkvalitetnije financijsko tržište u svijetu ima SAD. To je činjenica koja teško da će se promijeniti u doglednoj budućnosti.
Naprotiv, napominje, sve dok SAD bude centar svjetskih financija, ali i vodećih svjetskih kompanija, posebno iz IT sektora, te sve dok bude bogata i profitabilna ekonomija, dolar će ostati i vodeća svjetska valuta.
"Iza sankcija Rusiji stoje zemlje koje daju 60 posto svjetskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) i koje generiraju oko 70 posto svjetskih ulaganja. Već i to pokazuje da dominacija dolara neće prestati, iako nema sumnje da će neke zemlje pribjeći zlatu", ističe Kotarski.
Upozorava da ni Europa realno ne može parirati SAD-u. Europa, naime, nema jedinstveno financijsko tržište pa je time i manje atraktivna od SAD-a, iako nema sumnje da spada među vodeća financijska tržišta u svijetu. Zato je i značaj eura u svijetu velik, ali je ipak manji od onoga u kojem uživa dolar.
Euro ima budućnost
I ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da kineska valuta ne može ugroziti poziciju dolara i eura u svijetu.
"Kina ima dva lica - jedno u međunarodnim odnosima, a drugo za unutarnju upotrebu. Nitko ne zna koliki su dugovi u Kini, što je jedan od razloga zašto ulagači ne žele ulagati u juane", napominje Novotny za Euractiv.
Odbacuje i tvrdnje, koje se i u Hrvatskoj ponekad mogu čuti, da eurozona nema budućnost i da će euro propasti.
"Euro ima budućnost. Unutar eurozone je ostvarena kohezija kakvu je ranije malo tko očekivao. Puno je napravljeno i na razvoju instrumenata za zaštitu od vanjskih šokova", zaključuje Novotny.