Razina životnog standarda u Hrvatskoj lani je iznosila 75 posto prosječnog standarda u EU, no i dalje su brojne nove članice ispred nas, dok su nam bogate zapadne zemlje nedostižne
Kupovna moć hrvatskih građana za četvrtinu je manja od kupovne moći prosječnog stanovnika Europske unije, pokazuju novi podaci eurostatističara.
Prema tim podacima, koji mjere aktualnu individualnu potrošnju i eliminiraju razlike u cijenama među članicama Unije, Hrvatska je u 2022. godini imala prosječnu kupovnu moć po stanovniku na razini 75 posto prosjeka EU.
Od ulaska u EU kupovna moć prosječnog hrvatskog građanina porasla za petinu
To je i dalje jedna od najslabijih razina životnog standarda u Uniji. Ipak, za razliku od niza drugih članica, Hrvatska je u posljednjih desetak godina uspjela značajno povećati razinu životnog standarda svog stanovništva, potvrđuju podaci Eurostata.
Tako je kupovna moć prosječnog Hrvata 2012. godine, uoči pristupanja Uniji, iznosila samo 63 posto one u kojoj je uživao prosječan stanovnik EU. No, prošle je godine već dosegla 75 posto Unijina prosjeka, što znači da je, statistički gledano, porasla otprilike za petinu.
Snažan rast gospodarstva i plaća
"Hrvatska je u proteklom razdoblju imala znatno veću stopu gospodarskog rasta od prosjeka na razini EU. I plaće u Hrvatskoj su snažno porasle“, objašnjava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.
O tome govore i statistički podaci. Nakon snažnog udara koronakrize 2020. godine, stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj u 2021. godini dosegla ja 13,1 posto, dok je prosjek na razini EU iznosio 5,4 posto. U prošloj je godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao 6,2 posto, dok je BDP Unije porastao samo 3,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Snažan je bio i rast plaća u Hrvatskoj, a osim gospodarskog oporavka, najprije od svjetske financijske krize, a potom i od koronakrize, potaknulo ga je i masovno iseljavanje. Tako je prosječna neto plaća u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2012. godini iznosila 727 eura, a krajem prošle godine 1046 eura, što predstavlja rast od 44 posto u desetak godina.
Danas je prosječna kupovna moć u Hrvatskoj veća nego u Slovačkoj, u kojoj doseže 73 posto prosjeka EU. Veća je i od one u Mađarskoj, u kojoj je na razini 72 posto Unijina prosjeka, te od one u Bugarskoj, u kojoj se letvica životnog standarda lani zaustavila na 67 posto prosjeka EU, što je ujedno i najmanja razina kupovne moći među članicama Unije.
Kupovna moć stanovnika Zapadnog Balkana znatno manja nego u Hrvatskoj
Kupovna moć hrvatskog stanovništva znatno je veća i od one u zemljama Zapadnog Balkana koje su kandidati za EU.
Najveću kupovnu moć među zemljama Zapadnog Balkana imaju Crnogorci, 64 posto prosjeka EU.
U Srbiji je razina kupovne moći, prema podacima Eurostata, lani dosezala 53 posto prosjeka Unije, što u praksi znači da je bila otprilike za trećinu manja nego u Hrvatskoj.
Slično je i u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je razina kupovne moći u 2022. godini iznosila 51 posto prosjeka Unije.
U Bosni i Hercegovini je prošle godine razina kupovne moći dosezala samo 42 posto Unijina prosjeka, po čemu je kupovna moć stanovništva Hrvatske bila, statistički gledano, gotovo upola veća.
U Albaniji je prosječna kupovna moć tamošnjeg stanovništva u 2022. godini bila na 40 posto prosjeka EU.
Podatke za Kosovo, koje je i dalje samo potencijalni kandidat za članstvo u EU s neriješenim političkim statusom, eurostatističari nisu objavili.
Kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana, zabrinjava i spora dinamika rasta tamošnjeg životnog standarda. Podaci Eurostata otkrivaju, primjerice, da je kupovna moć u Srbiji od 2012. do 2022. godine porasla s 50 na samo 53 posto prosjeka EU, što je skroman rast.
U BiH rasta životnog standarda u posljednjih desetak godina gotovo da nije ni bilo. Naime, kupovna moć prosječnog građanina BiH 2012. godine iznosila je 41 posto prosjeka na razini Unije, a 2022. godine bila je samo jedan postotni bod veća, pa se u slučaju te zemlje može govoriti o stagnaciji.
Daljnje približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU povećalo bi i tamošnji standard
Bejaković upozorava kako će zemljama Zapadnog Balkana trebati jako dugo dok dostignu razinu životnog standarda u Hrvatskoj, kao što je, uostalom, i pred Hrvatskom još jako dug i trnovit put do dostizanja prosječne razine životnog standarda u Uniji.
Ipak, ističe kako bi dinamiku približavanja tih zemalja članicama Unije moglo ubrzati njihovo približavanje EU, odnosno postupan ulazak u punopravno članstvo. Nešto slično se, uostalom, dogodilo i u Hrvatskoj.
Hrvatsku prestigle brojne zemlje koje su joj nekad gledale u leđa
Hrvatska, međutim, nema previše razloga za slavlje. Ispred nje su po kupovnoj moći brojne zemlje koje su joj ne tako davno gledale u leđa.
Tako je, recimo, kupovna moć prosječnog građanina Rumunjske lani iznosila 88 posto prosjeka Unije, što je znatno više nego u Hrvatskoj.
I među zemljama kandidatima za članstvo ima država koje su po razini kupovne moći stanovništva danas ispred Hrvatske. Konkretno, riječ je o Turskoj, u kojoj je prosječan građanin lani, prema podacima Eurostata, imao kupovnu moć na razini 80 posto prosjeka EU.
Kada je riječ o Rumunjskoj i Turskoj, dio razloga svakako leži u nižoj razini cijena nego u Hrvatskoj. Pojednostavljeno, prosječan stanovnik Rumunjske ili Turske za svoju plaću, čak i ako je ona manja od prosječne hrvatske plaće, može kupiti više dobara i usluga nego prosječan stanovnik Hrvatske. To ga onda u očima eurostatističara u praksi čini i bogatijim.
Osim sa Slovačkom i Mađarskom, Hrvatska se po razini životnog standarda možda najbolje može usporediti s Grčkom. U toj mediteranskoj zemlji lani je kupovna moć iznosila 78 posto prosjeka Unije, što je Grčku, pokazuju podaci Eurostata, činilo i najsiromašnijom među starim članicama Unije.
Ne možemo se uspoređivati ni sa Slovenijom ni s Češkom
No, Hrvatska se po razini životnog standarda ne može uspoređivati ni s baltičkim zemljama, kao ni s Poljskom i Češkom, a kamoli sa Slovenijom.
Kupovna moć prosječnog Slovenca lani je iznosila 90 posto prosječne kupovne moći stanovnika Unije, što znači da su naši zapadni susjedi zapravo bili za petinu bogatiji od nas. Razina životnog standarda u Sloveniji je, inače, porasla s 82 posto prosjeka EU 2012. godine na 90 posto prosjeka 2022. godine, pokazuju podaci Eurostata.
Prosječan Slovenac danas je bogatiji čak i od prosječnog Irca, Portugalca i Španjolca, da ne govorimo o prosječnom Grku. Uz to, razina životnog standarda u Sloveniji sve je bliža onoj u Italiji, u kojoj je lani dosezala 99 posto prosjeka Unije.
U EU najbogatiji Luksemburžani
Inače, najveću kupovnu moć u EU imaju stanovnici Luksemburga.
Životni standard u jednoj od najmanjih članica Unije za 38 posto nadmašuje prosjek EU.
Na Starom kontinentu najbolje se živi u zemljama EFTA-e
Ipak, čini se da na Starom kontinentu najbolje žive građani članica EFTA-e, trgovinskog bloka koji okuplja Švicarsku, Lihtenštajn, Norvešku i Island, a za koje je Eurostat također objavio podatke. Razina životnog standarda u tim je zemljama tradicionalno iznad prosjeka EU.
Tako je kupovna moć stanovnika Islanda u 2022. godini bila 27 posto veća od Unijina prosjeka, stanovnika Norveške 26 posto, a Švicarske 17 posto.
Za Lihtenštajn nisu objavljeni podaci, no uzimajući u obzir stupanj njegove razvijenosti i usku vezanost uz susjednu Švicarsku, nema sumnje da je i kupovna moć tamošnjeg stanovništva velika.