Dok je ranije hrvatskim turistima na prvom mjestu bila Bosna i Hercegovina, sada je to, prema istraživanju Vise, Italija, a velik je interes i za putovanjima u Austriju, Španjolsku i Grčku
Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, kao i visoka inflacija, mijenjaju i navike hrvatskih turista.
Ako je suditi po novom istraživanju koje je provela Visa, najviše Hrvata ove će godine posjetiti Italiju. U tu zemlju, naime, planira putovati čak 24 posto hrvatskih ispitanika koji su sudjelovali u anketi Vise.
Hrvatskim turistima Italija postaje popularnija od BiH
Lani je, prema podacima državne statistike, Italija bila tek na petom mjestu zemalja koje su posjetili turisti s hrvatskom putovnicom. Naime, Italiju je u 2022. godini posjetilo samo 7,6 posto hrvatskih turista.
Italija tako, po svemu sudeći, s trona skida Bosnu i Hercegovinu, zemlju s kojom Hrvatska ima najdužu granicu, dužu od tisuću kilometara. Kao i Hrvatska, i Italija je članica Schengena i eurozone.
BiH je lani, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), posjetilo 28,5 posto hrvatskih turista koji su putovali u inozemstvo.
Razlog takve popularnosti BiH među hrvatskim turistima su, ističu stručnjaci, uglavnom obiteljska i rodbinska putovanja, s obzirom na to da je velik broj stanovnika Hrvatske rodom iz BiH. No, u BiH se putovalo i zbog šopinga, budući da su cijene u susjednoj državi znatno niže od onih u Hrvatskoj.
Prema istraživanju Vise, ove bi godine samo 17 posto hrvatskih turista koji se namjeravaju odmarati izvan hrvatskih granica trebalo posjetiti BiH. Ipak, i taj udio je dovoljan da BiH svrsta na drugo mjesto inozemnih destinacija koje hrvatski turisti namjeravaju posjetiti u 2023. godini.
Vrijedi spomenuti da BiH ne samo da nije u Schengenu i eurozoni, nego nije ni u Europskoj uniji.
Velik rast interesa hrvatskih turista za Španjolskom i Grčkom
Na trećem je mjestu ove godine Austrija, koja je, kao i Italija, članica eurozone i Schengena, a u koju u ovoj godini planira posjetiti 13 posto hrvatskih turista. To je znatno veći udio nego lani, kada je Austriju posjetilo 7,7 posto hrvatskih turista, što je tu zemlju svrstalo na četvrto mjesto najomiljenijih destinacija hrvatskih turista.
Četvrto mjesto ove je godine zauzela Španjolska, u koju namjerava otputovati 11 posto hrvatskih turista. Prošle je godine Španjolsku posjetilo samo 3,2 posto hrvatskih turista, što je tu zemlju svrstalo tek na osmo mjesto omiljenih destinacija hrvatskih turista. I Španjolska je, naravno, članica Schengena i eurozone.
Na petom je mjestu ove godine Grčka, koju namjerava posjetiti 10 posto hrvatskih turista. Grčka lani nije bila na popisu 10 destinacija koje su najčešće posjećivali hrvatski turisti. I Grčka je članica eurozone i Schengena.
Ukidanje granica i ista valuta mijenjaju i destinacije koje hrvatski turisti žele posjetiti
"Ulazak Hrvatske u Schengen nesumnjivo je olakšao putovanja prema zapadu Europe iz jednostavnog razloga što više nema graničnih kontrola pa tako ni gužvi na granicama", objašnjava za Euractiv stručnjakinja za turizam i nekadašnja dugogodišnja ravnateljica zagrebačkog Instituta za turizam Sanda Čorak.
Sličan se zaključak može izvući i za uvođenje eura koji je od ove godine i hrvatska nacionalna valuta.
Među omiljenim destinacijama hrvatskih turista i Njemačka, Mađarska, Slovenija i Srbija
Istraživanje kartičarske kuće Visa ne daje daljnje podatke o destinacijama koje su u fokusu hrvatskih turista u ovoj godini.
Ovdje stoga možemo samo primijetiti da među prvih pet više nema Njemačke, koju je lani posjetilo 10,1 posto hrvatskih turista, po čemu je ta zemlja bila na drugom mjestu destinacija koje su u 2022. godini posjećivali hrvatski turisti.
Također, među top pet destinacija ove godine nije ni Slovenija, koju je lani posjetilo 9,3 posto hrvatskih turista, što je zapadnog nam susjeda u 2022. svrstalo na treće mjesto po popularnosti među hrvatskim turistima.
Zamjetan broj hrvatskih turista lani je posjetio i Mađarsku, njih 6,8 posto.
Srbiju je u 2022. godini posjetilo pet posto hrvatskih turista, pokazuju podaci DZS-a.
Visoka inflacija smanjuje broj Hrvata koji će ove godine putovati
Naravno, podaci Visinog istraživanja ne mogu se u potpunosti uspoređivati sa službenim i cjelovitim statističkim podacima, na koje ćemo još morati pričekati. Ipak, pokazuju trendove na turističkom tržištu.
Jedan od njih odnosi se na broj hrvatskih turista koji će se ove godine odmarati izvan zemlje. Njih je, prema podacima Vise, u 2023. samo 20 posto. Njihovo će prosječno putovanje trajati sedam dana, pokazuje istraživanje.
Lani je, prema podacima DZS-a, bilo oko 1,6 milijuna, odnosno 48,2 posto stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina, koji su boravili barem na jednom višednevnom privatnom putovanju. Njihovo prosječno putovanje obuhvaćalo je šest noćenja.
Naša sugovornica ističe da jedan od razloga izglednog smanjenja broja hrvatskih turista u inozemstvu u ovoj godini leži u visokoj inflaciji koja nagriza kućne budžete.
Pad poslovnih putovanja
No, upozorava i na smanjenje broja poslovnih putovanja posljednjih godina.
"Mnogi poslovni sastanci više se ne održavaju uživo, kao nekad, nego putem Zooma ili neke druge aplikacije. Time se smanjuju troškovi poslovanja, što uključuje i troškove putovanja“, napominje Čorak.
Drugo putovanje samo na dan ili dva
Istraživanje Vise pokazuje i da će više od petine hrvatskih turista, odnosno 21 posto, ove godine u inozemstvo putovati barem jednom. Dvaput će preko granice otputovati preko trećine, odnosno 34 posto, hrvatskih turista.
Ipak, drugo putovanje, ističu u Visi, obično traje samo dan ili dva. Uglavnom je riječ o vikend odmorima u većim gradovima, koji su posebno popularni među mlađim generacijama.
U inozemstvo bi tri puta ove godine trebalo otputovati 21 posto hrvatskih turista. Zanimljiv je podatak da će četvrtina hrvatskih turista četiri ili više puta putovati preko granice.
Sve više hrvatskih turista traži aktivan odmor
Dodajmo ovome kako Hrvatska ima snažan domaći turizam pa se većina stanovnika tradicionalno ni ne odmara u inozemstvu, nego unutar hrvatskih granica, najčešće na Jadranu. Mnogi Hrvati s kontinenta posjeduju i vikendice na obali.
Istraživanje Vise pokazuje i da hrvatski turisti kao razloge putovanja najčešće navode odmor i razgledavanje znamenitosti. Sve veći broj njih kaže i da želi aktivan odmor, odnosno sport i duge šetnje u prirodi.
Hrvati u inozemstvu planiraju potrošiti između 200 i 600 eura, a plaćat će karticom
Hrvatski turisti u inozemstvu planiraju potrošiti između 200 i 600 eura, pokazuje istraživanje Vise.
Čak 69 posto hrvatskih turista plaćat će kreditnom karticom, mobitelom ili pametnim satom, pokazalo je istraživanje Vise.
Nešto manje od polovice ispitanika iz Hrvatske, odnosno njih 45 posto, planira koristiti istu karticu kakvu koristi i u matičnoj zemlji. Oko 17 posto hrvatskih ispitanika koristit će drugu, "rezervnu" karticu, zaključuje se u istraživanju.