Hrvatska je, kažu ekonomisti, imala velikih koristi od članstva u EU, no trebala bi više poraditi na razvoju privatnog sektora, industrije i privlačenju stranih ulaganja
Ni četverogodišnji rat ni duga i teška tranzicija iz socijalističke u tržišnu ekonomiju Hrvatsku nisu uspjeli srušiti s trona najveće ekonomije na području bivše Jugoslavije.
Kako, naime, pokazuju podaci Svjetske banke, Hrvatska je u 2021. godini - što su i posljednji dostupni objedinjeni podaci te međunarodne financijske institucije za cijeli svijet - imala bruto domaći proizvod (BDP) u iznosu nešto manjem od 69 milijardi američkih dolara.
Srbija po veličini BDP-a pretekla Sloveniju
Takav BDP Hrvatsku je svrstavao na 27. mjesto na europskom kontinentu i na 75. mjesto u svijetu.
U Europskoj uniji Hrvatska se po veličini ekonomije 2021. godine nalazila na 21. mjestu. Manje ekonomije od nas imale su samo Litva, Slovenija, Latvija, Estonija, Cipar i Malta, sve redom države s manjim brojem stanovnika od Hrvatske.
Prema podacima Svjetske banke, na drugo mjesto po veličini ekonomije na području bivše Jugoslavije sada je izbila Srbija. Njen je BDP 2021. godine iznosio nešto više od 63 milijardi dolara, što je našeg istočnog susjeda svrstalo na 83. mjesto u svijetu.
Srbija je time po veličini BDP-a pretekla Sloveniju, koja je s BDP-om od oko 61,8 milijardi dolara, 2021. godine zauzela treće mjesto na području bivše države i 84. mjesto na svjetskoj ljestvici 207 zemalja i teritorija za koje su objavljeni podaci.
Gospodarstvo BiH trostruko manje od hrvatskog
Sve ostale zemlje na istočnoj strani Jadrana i u njegovu neposrednom zaleđu nalaze se u donjem dijelu svjetske ekonomske rang liste.
Tako je Bosna i Hercegovina, s BDP-om koji je 2021. godine iznosio oko 23,4 milijarde dolara - po čemu ta zemlja ima trostruko manje gospodarstvo od hrvatskog - zauzela 111. mjesto na svjetskoj ljestvici.
Iako nije pripadala bivšoj Jugoslaviji, i Albanija se nalazi među zemljama na istočnoj obali Jadrana, a uključena je i u regiju Zapadnog Balkana, pa ćemo svakako i nju uzeti u obzir. Podaci Svjetske banke pokazuju da je albanski BDP 2021. godine iznosio 18,3 milijardi dolara, što je Albaniju usidrilo na 120. mjesto po veličini BDP-a u svijetu.
Na šestom mjestu u regiji i 135. mjestu u svijetu nalazi se Sjeverna Makedonija, čiji je BDP 2021. godine iznosio 13,8 milijardi dolara.
Znatno manji BDP, 9,4 milijardi dolara, imalo je Kosovo, koje je zauzelo 148. mjesto na svjetskoj ekonomskoj ljestvici.
Crna Gora, s BDP-om koji je 2021. godine iznosio manje od 5,9 milijardi dolara, nalazi se na posljednjem mjestu među zemljama istočnog Jadrana te na 161. mjestu u svijetu, pokazuju podaci Svjetske banke.
Ključan pokazatelj BDP po stanovniku
Naravno, veličina BDP-a, odnosno ukupne vrijednosti roba i usluga proizvedenih unutar nacionalnih granica tijekom jedne godine, ne govori puno o razvijenosti neke zemlje. BDP, među ostalim, ovisi o broju stanovnika i razini cijena.
Slovenija, primjerice, ima upola manje stanovnika od Hrvatske, no njen BDP je tek nešto manji od hrvatskoga. Luksemburg, pak, ima barem šest puta manje stanovnika od Hrvatske, ali njegov je BDP znatno veći od hrvatskog. Srbija, opet, ima znatno više stanovnika od Hrvatske, ali njen je BDP manji od BDP-a Hrvatske.
"Ključan pokazatelj razvoja neke zemlje je BDP po stanovniku, a ne apsolutni iznos BDP-a. Mnogi govore da će se BDP-i SAD-a i Kine uskoro izjednačiti, ali pritom zaboravljaju da SAD ima četiri puta manje stanovnika od Kine, a američki je BDP veći od kineskog, što pokazuje i koliko je Amerika razvijenija od Kine", objašnjava za Euractiv profesor međunarodne političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski.
Samo Slovenija na području bivše države ima veći BDP po stanovniku od Hrvatske
Po BDP-u per capita, međutim, Hrvatska stoji slabije od očekivanja. Podaci Svjetske banke za 2021. godinu pokazuju da je BDP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio 17.685 dolara.
Usporedbe radi, u Sloveniji je BDP po stanovniku iste godine dosezao 29.291 dolar.
Ipak, i po BDP po stanovniku Hrvatska je, uz Sloveniju, jedina država u regiji u kojoj je taj pokazatelj 2021. godine prelazio 10.000 dolara. U Crnoj Gori je iznosio 9466 dolara, u Srbiji 9230 dolara, a u BiH 7143 dolara. U Sjevernoj Makedoniji BDP po stanovniku iznosio je 6695 dolara, u Albaniji 6493 dolara, a na Kosovu samo 5270 dolara.
Drugi iza bivše Željezne zavjese su nas pretekli
"Hrvatska po stupnju razvoja nije toliko loša, kako mi to često mislimo, iako nesumnjivo gorak okus ostavlja činjenica da su nas proteklih desetljeća po BDP-u po stanovniku pretekle zemlje koje su ranije bile iza nas, poput baltičkih država, Poljske, Slovačke i Mađarske", napominje Kotarski.
Dodaje kako dio razloga za to što su te zemlje danas ispred nas leži u velikim stranim ulaganjima koja su u prethodnim desetljećima uspjele privući, kao i u ranijem ulasku u EU.
Za razliku od tih zemalja, Hrvatska nije uspjela privući tako velika ulaganja, posebno greenfield, investicije "od nule", koje za posljedicu imaju pokretanje nove proizvodnje, povećanje izvoza i zaposlenosti.
Previše ovisimo o turizmu
Posljednjih je godina u Hrvatskoj primjetan porast povlačenja novca iz fondova EU, no tim su novcima financirani projekti koji obično nemaju dugotrajniji učinak, poput izgradnje infrastrukture. Istodobno, premalo je i europskog novca otišlo u privatne projekte koji bi osigurali veći i dugotrajniji zamašnjak razvoja, ističe Kotarski.
Osim toga, hrvatski je problem i prevelika ovisnost o turizmu. Nekad jaka hrvatska industrija, s druge strane, svedena je na ostatke ostataka.
"Za Hrvatsku je svakako dobro to što je ušla u EU. No, da smo mogli bolje, mogli smo", ocjenjuje Kotarski.
Pritom navodi usporedbu s Rumunjskom koja je nekad po stupnju razvoja bila znatno iza Hrvatske, dok joj danas puše u vrat. Za razliku od Hrvatske, u kojoj je tranzicija "pomela" velik dio industrije, a novi pogoni uglavnom nisu niknuli, Rumunjska je od ulaska u EU puno napravila upravo na revitalizaciji industrije i na tehnološkom iskoraku pa je danas jedno od IT središta Staroga kontinenta.
BDP po stanovniku u Srbiju gotovo upola manji nego u Hrvatskoj
Podaci Svjetske banke pokazuju i značajan skok Srbije na ekonomskoj svjetskoj ljestvici. Srbija je, primjerice, prije desetak godina, odnosno 2012. godine, imala BDP od oko 37,5 milijardi dolara, što ju je svrstavalo na 88. mjesto u svijetu. Hrvatska je, usporedbe radi, 2012. godine, što je i posljednja godina prije našeg ulaska u EU, imala BDP u iznosu 59,2 milijardi dolara, što nas je svrstavalo na 71. mjesto u svijetu.
U 2021. godini srbijanski je BDP porastao za oko 68 posto, dosegavši već spomenutih 63,1 milijardi dolara. U istom razdoblju, hrvatski je BDP porastao 16 posto, pri čemu valja voditi računa o tome da je Hrvatska 2012. još bila u najdubljoj recesiji u svojoj modernoj povijesti, kao i da smo 2020. godine, u jeku koronakrize, imali jedan od najvećih padova ekonomske aktivnosti u Europi, a što je vezano ponajprije uz štete koje je pandemija koronavirusa nanijela našoj vodećoj gospodarskoj grani - turizmu.
Promijenile su se i pozicije dviju zemalja na svjetskoj ekonomskoj rang listi. Srbija je u desetak godina s 88. skočila na 83. mjesto u svijetu, dok je Hrvatska pala sa 71. na 75. mjesto.
Unatoč vidljivom ekonomskom skoku Srbije posljednjih godina, Kotarski kaže da je ta zemlja i dalje po stupnju gospodarskog razvoja znatno iza Hrvatske. U prilog tome, uostalom, govori i usporedba BDP-a po stanovniku, koji je u Hrvatskoj 2021. godine bio gotovo dvostruko veći nego u Srbiji.
"Srbija je napravila određeni napredak, dijelom i zbog privlačenja ulaganja iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i drugih zemalja, ali i dalje kaska za Hrvatskom po stupnju ekonomskog razvoja. Građani Srbije najprije moraju odlučiti žele li u EU, jer bez toga neće moći napraviti ni neki veći iskorak", zaključuje Kotarski.
SAD i dalje ima najveću ekonomiju svijeta
Inače, najveću ekonomiju svijeta i 2021. godine imao je SAD, čiji je BDP iznosio 23,3 bilijuna dolara, odnosno gotovo četvrtinu ukupnog svjetskog BDP-a, koji je iznosio 96,5 bilijuna dolara.
Na drugom je mjestu na rang ljestvici Svjetske banke bila Kina, s BDP-om u iznosu od 17,7 bilijuna dolara. Treće je mjesto držao Japan, s BDP-om od 4,9 bilijuna dolara.
Nešto manji BDP od japanskog, 4,25 bilijuna dolara, imala je Njemačka. To je ujedno i najveće gospodarstvo EU i Europe u cjelini.
Na peto je mjesto izbila Indija, čiji je BDP 2021. godine iznosio oko 3,2 bilijuna dolara. Šesto mjesto držalo je Ujedinjeno Kraljevstvo, s BDP-om nešto većim od 3,1 bilijuna dolara.
Na sedmom mjestu je Francuska, čiji je BDP 2021. godine iznosio nešto manje od tri bilijuna dolara, što tu zemlju svrstava na drugo mjesto u EU i treće u Europi, iza Njemačke i Velike Britanije.
Slijedi Italija, treće po veličini gospodarstvo u EU i četvrto u Europi, s BDP-om od 2,1 bilijuna dolara.
U klubu zemalja s BDP-om većim od bilijun dolara 2021. godine bile su još Kanada (gotovo dva bilijuna dolara), Južna Koreja (1,8 bilijuna dolara), Rusija (nešto manje od 1,8 bilijuna dolara) i Brazil (1,6 bilijuna dolara), kao i Australija (nešto preko 1,5 bilijuna dolara), Španjolska (1,4 bilijuna dolara), Meksiko (1,3 bilijuna dolara), Indonezija (1,2 bilijuna dolara) i Nizozemska (nešto preko bilijun dolara), pokazuju podaci Svjetske banke.