U agencijama za nekretnine kažu da je pristupanje Hrvatske Schengenu i eurozoni dodatno potaklo interes stranaca za kupnjom stambenih objekata u Hrvatskoj.
Premda je Hrvatska tek pristupila Schengenu i eurozoni, pozitivni učinci ukidanja granica prema ostalim članicama EU i usvajanja jedinstvene europske valute već se osjećaju na hrvatskom tržištu nekretnina, posebno na obali.
Naime, u agencijama za promet nekretninama koje je Euractiv kontaktirao, ističu kako je od Nove godine porastao broj upita za kupnju nekretnina u Hrvatskoj.
Štoviše, ističu u nekima od njih, strance sve više zanima kupnja prve nekretnine u Hrvatskoj, odnosno kupnja kuće ili stana za trajno nastanjenje. Do sada su stranci nekretnine u našoj zemlji uglavnom kupovali radi odmora ili iznajmljivanja.
Granična područja sve zanimljivija strancima
"Sve više upita od pristupanja Schengenu dolazi za kupnju primarne nekretnine, dok su prije inozemni kupci uglavnom kupovali nekretnine kao sekundarni dom za ljetovanja. Ulaskom u Schengen granična područja, poput Istre i Kvarnera, postala su još zanimljivija stranim državljanima", otkriva za Euractiv voditelj prodaje u Remax Centru nekretnina Igor Macura.
Naš sugovornik očekuje da će Hrvatska strancima postati još zanimljivija nakon što je ušla u Schengen i nakon što su "pale" granice sa Slovenijom i Mađarskom te ona pomorska s Italijom. Naime, ulazak Hrvatske u područje bez granica, koje sada obuhvaća 27 država na Starom kontinentu, mnogim bi strancima moglo olakšati odluku za kupnju nekretnina u nas, ocjenjuje Macura. Posebno zato što smo istodobno s ulaskom u Schengen pristupili i zoni eura.
Zbog pojačane potražnje za nekretninama u Hrvatskoj, domaće agencije jačaju suradnju sa stranima
I u agenciji Sky Nekretnine smatraju da će članstvo Hrvatske u zoni eura i Schengenu dodatno povećati interes stranaca za kupnjom nekretnina u Hrvatskoj. Ističu kako pojačani interes stranaca za nekretninama u Hrvatskoj bilježe još od početka druge polovice prošle godine.
Podsjetimo, vrijeme je to kada je Zagreb dobio zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu te kada se s priličnom sigurnošću očekivalo i da ćemo 1. siječnja ove godine pristupiti Schengenu, iako je sama politička odluka o tome donijeta tek u prosincu.
"U narednom razdoblju očekujemo veći interes stranaca upravo zbog pristupanja Schengenu i otvaranja granica, što uvelike olakšava dostupnost stranim kupcima. Ulazak u eurozonu također je pridonio interesu stranih kupaca s obzirom na to da je proces kupoprodaje sada pojednostavljen", ističe za EuractivMartina Naletilić iz Sky Nekretnina.
Dodaje kako je ta agencija u posljednjih šest mjeseci počela surađivati s nekoliko agencija iz ostalih članica EU koje traže partnere u Hrvatskoj. Riječ je o agencijama iz Slovenije, Njemačke i Švedske, ali i Litve, Poljske i Češke. Napominje kako su Sky Nekretnine u pregovorima s kolegama iz još nekoliko zemalja.
Jeftiniji život u Hrvatskoj nego u Sloveniji i Italiji potaknut će doseljavanje stranaca u pogranična područja
No, jedan od najboljih poznavatelja tržišta nekretnina u Hrvatskoj, Boro Vujović, osnivač i direktor agencije Opereta, ističe kako je još prerano govoriti o učincima ulaska Hrvatske u Schengen i eurozonu na tržište nekretnina. Međutim, ističe kako se pristupanje Hrvatske tim blokovima očekivalo pa je približavanjem datuma ulaska rastao i interes za nekretninama u nas.
Vujović pritom povlači usporedbu s drugim zemljama koje su pristupale Schengenu, poput Švicarske, koja nije članica ni EU ni eurozone, ali je pristupila ogromnom europskom prostoru bez granica.
Naime, ukidanje granica značilo je i da su mnogi Švicarci kupili nekretnine u okolnim zemljama – Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, u kojima su one jeftinije nego u njihovoj matičnoj zemlji. Istodobno su zadržali posao u Švicarskoj, u kojoj su, u pravilu, veće plaće nego u okolnim zemljama u kojima su se skrasili.
Sličan scenarij, kaže Vujović, vjerojatno će se dogoditi i u pograničnim područjima Hrvatske, posebno u Istri i na Kvarneru. Niži troškovi života u Hrvatskoj od onih u Sloveniji i posebno Italiji vjerojatno će privući dio Slovenaca i Talijana da kupe nekretninu južno od Dragonje, a da na dnevnoj bazi putuju na posao u Portorož, Kopar ili Trst.
"U pograničnim područjima, poput Istre ili Primorsko-goranske županije, sigurno je prisutan trend da stranci sve više kupuju nekretnine za život", ističe za Euractiv Vujović.
Međutim, dodaje, od samog članstva Hrvatske u Schengenu i eurozoni ne treba očekivati čuda. Kretanja na tržištu nekretnina, naime, ponajprije ovise o ekonomskoj situaciji, a ona se u posljednje vrijeme pogoršava.
Mnogi Nijemci preselili u Španjolsku
I Dubravko Ranilović, direktor agencije Kastel i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), smatra kako ne bi trebalo brzati sa zaključcima po kojima će ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu donijeti revoluciju na tržištu nekretnina.
"Točno je da ima slučajeva stranaca koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj za život, a ne za odmor ili iznajmljivanje, posebno u Istri, ali to je još daleko od toga da bismo mogli govoriti o trendu. Najveći dio stranaca i dalje kupuje nekretnine u Hrvatskoj, najvećim dijelom na obali, kako bi u njima mogli provoditi odmore ili ih iznajmljivati. No, ne može se isključiti da će dio njih u budućnosti možda i preseliti u nekretnine koje su ovdje kupili. Nešto slično se, uostalom, događa i u pojedinim drugim članicama EU, poput Španjolske, u kojoj je velik broj Nijemaca kupio nekretnine i preselio se tamo", naglašava Ranilović za Euractiv.
Podsjeća i kako je potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj već godinama snažna. Strancima je na radaru cijela hrvatska obala, dok u unutrašnjosti zemlje razmjerno malo kupuju nekretnine.
Među strancima koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj najviše Nijemaca
Prema podacima koje iznosi Ranilović, u Hrvatskoj je u 2021. godini oko 9500 stranaca kupilo nekretnine. Cjelovitih podataka za prošlu godinu još nema, ali oni za razdoblje od početka srpnja 2021. do kraja lipnja prošle godine pokazuje da su stranci u Hrvatskoj kupili preko 12.000 nekretnina, najvećim dijelom na obali. Više od četvrtine stranih kupaca nekretnina u našoj zemlji u tom su razdoblju bili Nijemci, no ima i Austrijanaca, Talijana, Slovenaca i drugih, ističe naš sugovornik.
"Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu psihološki je svakako značajan poticaj daljnjem razvoju tržišta nekretnina jer sada imamo istu valutu kao i kupci nekretnina, a nema više ni čekanja na granicama. Ipak, pretenciozno bi bilo reći da će kretanja na tržištu ovisiti samo o tome. Naime, za stanje na tržištu nekretnina najvažnije je stanje gospodarstva jer o tome ovisi i potražnja za nekretninama i njihova cijena. Samo članstvo Hrvatske u Schengenu i eurozoni ne znači puno ako, primjerice, Njemačka potone u recesiju jer recesijski uvjeti ne potiču ulaganja u nekretnine", ocjenjuje Ranilović.
O stanju gospodarstva ovise i cijene nekretnina. Ranilović upozorava kako je u Hrvatskoj sve veća razlika između traženih i realiziranih cijena. Tražene su cijene, primjerice, u prošloj godini rasle po stopi od 25 posto u odnosu na godinu ranije, dok su realizirane cijene istodobno porasle 13 posto, odnosno upola manje.
Ranilović ističe kako i to pokazuje usporavanje na tržištu nekretnina, ali i nerealna očekivanja (domaćih) prodavatelja.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavljaju rasti
Unatoč tome, službena statistika pokazuje nastavak rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj.
Prema posljednjim dostupnim podacima državne statistike, cijene nekretnina u Hrvatskoj u trećem su tromjesečju prošle godine bile 14,8 posto veće nego u istom razdoblju godinu ranije, dok su u odnosu na drugi kvartal u prosjeku porasle 2,8 posto. U usporedbi s 2015. godinom, cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj porasle su čak 62,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Naravno, cijene nekretnina variraju od regije do regije, kao i unutar njih. Tradicionalno, cijene su najveće u Zagrebu i na Jadranu, dok su u ostatku zemlje znatno niže. Također, novi i noviji stambeni objekti skuplji su od starih.
"Na području Zagreba, trenutno je najveća potražnja za manjim stanovima u centru grada koje ljudi kupuju kao investiciju za bavljenje dnevnim najmom. Također, velika je potražnja za stanovima u novogradnji. Cijene jako variraju, ovisno o dijelu grada", poručuju iz Sky Nekretnina.
Kao primjer razlika u cijenama na području metropole u Sky Nekretninama navode garsonijeru iz 30-ih godina prošlog stoljeća u širem središtu Zagreba, koja je nedavno prodana po cijeni od 3700 eura po kvadratu. Istodobno, stan u luksuznoj novogradnji u Vrapču prodan je po cijeni od 2800 eura po kvadratnom metru.
"Lokacija je i dalje osnovni kriterij pri formiranju cijene nekretnina", zaključuju u toj agenciji.