NOVE PROGNOZE SVJETSKE BANKE: Gospodarski rast u Hrvatskoj u 2023. bit će među najslabijima u tranzicijskoj regiji

Nakon dvije godine snažne ekspanzije, hrvatsko gospodarstvo u ovoj je godini usporilo.

Prema novim prognozama Svjetske banke, hrvatski će bruto domaći proizvod (BDP) u 2023. godini porasti samo 1,9 posto. To će biti i jedna od najmanjih stopa gospodarskog rasta među tranzicijskim europskim zemljama.

U Vladi i HNB-u sada očekuju ubrzanje rasta BDP-a u ovoj godini u odnosu na ranije prognoze 

Prognoze Svjetske banke za Hrvatsku slabije su od novih očekivanja Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB).

U Vladi Andreja Plenkovića, naime, sada u 2023. godini očekuju stopu rasta BDP-a od 2,2 posto. Krajem prošle godine, u vrijeme krojenja proračuna za 2023., očekivali da će hrvatski BDP u ovoj godini rasti po stopi od samo 0,7 posto.

I u središnjoj banci revidiraju svoje ranije prognoze pa sada, prema riječima guvernera Borisa Vujčića, očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti po stopi od 2,9 posto. U HNB-u su ranije očekivali rast od 1,5 posto.

Nove prognoze Svjetske banke na razini onih u MMF-u i Europskoj komisiji 

I pojedine međunarodne institucije revidirale su prema gore očekivanu dinamiku rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini.

U Europskoj komisiji tako sada očekuju da će hrvatski BDP u ovoj godini rasti po stopi od 1,6 posto, dok su njihove ranije prognoze govorile o rastu od samo 1,2 posto.

S druge strane, Međunarodni monetarni fond (MMF) je nedavno umanjio očekivanu stopu rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini, s 3,5 posto, koliko su ranije prognozirali, na 1,7 posto.

Prognoze Svjetske banke gotovo su u ravnini s onima drugih međunarodnih institucija. Ipak, pesimističnije su od novih prognoza vlasti u Zagrebu. 

Rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini bit će znatno veći od onog u eurozoni

Dobra je vijest da Hrvatska time ne samo da izbjegava recesiju, od koje smo strahovali krajem prošle i početkom ove godine, nego bi u ovoj godini ipak trebala ostvariti solidnu stopu gospodarskog rasta. Štoviše, riječ je o rastu koji je višestruko veći od očekivanog rasta u eurozoni u ovoj godini, a kojoj stručnjaci Svjetske banke najavljuju rast BDP-a od samo 0,4 posto.

Dobrim je vijestima, međutim, tu uglavnom i kraj, budući da će stopa rasta kakvu stručnjaci Svjetske banke ove godine očekuju u Hrvatskoj biti među najmanjima u bloku tranzicijskih europskih zemalja.

Manju stopu rasta od nas, naime, u 2023. godini trebale bi imati jedino Mađarska, samo 0,6 posto, i Poljska, 0,7 posto, te Bugarska, 1,5 posto, pokazuju nove prognoze Svjetske banke.

Čak i gospodarstva BiH, Srbije i Kosova rast će brže od hrvatskog

Ostale zemlje u tranziciji u 2023. godini bi trebale proći bolje od Hrvatske. Srbija bi tako u ovoj godini, prema novim prognozama Svjetske banke, trebala ostvariti stopu rasta BDP-a od 2,3 posto, Sjeverna Makedonija od 2,4 posto, Bosna i Hercegovina od 2,5 posto, Rumunjska od 2,6 posto, a Albanija od 2,8 posto.

Najbolje bi trebali proći Crna Gora i Kosovo. Stručnjaci Svjetske banke Crnoj Gori u ovoj godini prognoziraju gospodarski rast od 3,4 posto, a Kosovu od 3,7 posto.

Ukrajinsko gospodarstvo počinje se oporavljati od sloma

Vrijedi spomenuti i da bi Ukrajina - barem ako je suditi po prognozama Svjetske banke - ove godine, nakon gospodarskog sloma u prošloj godini oličenog u padu BDP-a od čak 29,1 posto, trebala ostvariti gospodarski rast od dva posto.

Riječ je, doduše, o malom rastu koji ni izbliza ne može nadoknaditi ekonomske gubitke koje je Ukrajina imala u 2022. godini, ali koji ipak pokazuje da se ukrajinsko gospodarstvo privikava na funkcioniranje u ratnim okolnostima i pronalazi svoj put opstanka i oporavka.

Rusija u recesiji

Među zemljama u tranziciji, ove bi godine u minusu trebala biti jedino Rusija, kojoj u Svjetskoj banci najavljuju pad ekonomske aktivnosti od 0,2 posto. Taj pad se nadovezuje na lanjsko smanjenje ruskog BDP-a za 2,1 posto.

Drugim riječima, procjene kako će rat i sankcije rusko gospodarstvo gurnuti u recesiju pokazale su se ispravnima.

Rast svjetskoga BDP-a u ovoj godini samo 2,1 posto

Usporava i svjetska ekonomija u cjelini. Dok je svjetski BDP, prema podacima Svjetske banke, lani porastao 3,1 posto, u ovoj se godini očekuje da će rasti znatno sporije, po stopi od 2,1 posto.

Razloga usporavanja rasta gospodarstva u svijetu u ovoj godini ne nedostaje.

Inflacija i povećanje kamata koče ekonomsku aktivnost

Među najznačajnijima su nastavak ruske invazije na Ukrajinu, zatim problemi u opskrbi, pa divljanje cijena hrane i energenata te velika inflacija koja smanjuje raspoložive dohotke i povjerenje potrošača, a time i potrošnju kućanstava kao glavni generator gospodarskog rasta. 

Tu je i povećanje kamatnih stopa vodećih središnjih banaka u svijetu, što povećava cijenu novca i poskupljuje zaduživanje, kao i turbulencije koje se događaju na financijskom tržištu, gdje je već propalo nekoliko banaka, dok su druge morale spašavati države.

Posljedica svega toga je i usporavanje gospodarske aktivnosti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj.