Podaci koje je objavila Europska središnja banka pokazuju da je u 2021. znatno smanjen broj i vrijednost transakcija ukradenim karticama, no stručnjaci kažu da razvoj blockchaina prevarantima nosi i nove mogućnosti te pozivaju na oprez
Kartične prijevare u eurozoni se smanjuju, pokazuje nova analiza Europske središnje banke (ECB).
Prema toj analizi, vrijednost kartičnih prijevara u zoni eura u 2021. godini pala je za 11 posto, dok se godinu ranije, u 2020. godini, smanjila za osam posto.
Štoviše, vrijednost prijevara kreditnim i drugim karticama na području eurozone u 2021. godini bila je najmanja otkako u Frankfurtu prikupljaju podatke o tome, odnosno od 2008. godine.
Krivotvorenih i lažnih transakcija u eurozoni samo 0,028 posto
Podaci SEPA-e, platforme za plaćanja na jedinstvenom platnom području u eurima, pokazuju da je ukupna vrijednost transakcija karticama na tom bloku u 2021. godini iznosila 5,4 bilijuna eura. Od toga, 1,53 milijarde eura bile su transakcije koje bismo mogli svrstati u kategoriju lažnih i krivotvorenih.
Iako je riječ o ogromnoj brojci, ona predstavlja samo kap u moru ukupnih transakcija, Ili, preciznije, samo 0,028 posto ukupnih kartičnih transakcija u eurozoni.
Godinu ranije, u 2020. godini, u kategoriju kartičnih prijevara ulazilo je 0,036 posto ukupnih kartičnih transakcija, a isti je udio bio i u 2019. godini, posljednjoj godini prije izbijanja koronakrize.
Osim vrijednosti krivotvorenih transakcija putem kartica, u 2021. godini se smanjio i ukupan broj pokušaja kartičnih prijevara, i to za sedam posto u odnosu na godinu ranije. Ukupno je u 2021. godini u eurozoni bilo 23,85 milijuna krivotvorenih kartičnih transakcija.
Najviše kartičnih prijevara preko interneta, najmanje na bankomatima
Kako se može i očekivati, najviše kartičnih prijevara, čak 84 posto, odvija se preko interneta ili na neki drugi način na koji vlasnik kartice nije osobno prisutan.
Slijede prijevare preko POS uređaja, s udjelom od 12 posto u ukupnoj vrijednosti kartičnih prijevara, dok na bankomate otpada samo četiri posto vrijednosti kartičnih prijevara, pokazuju podaci ECB-a.
Dominiraju prekogranične prijevare
Do kartičnih prijevara najčešće dolazi zbog gubitka ili krađe kartica.
Općenito gledano, kartičnih prijevara u matičnoj zemlji vlasnika kartica razmjerno je malo, a dominiraju prekogranične prijevare, kako one unutar područja eurozone, koja sada broji 20 članica, tako i izvan nje, pokazuju podaci ECB-a.
Direktive EU pomogle u borbi protiv kartičnih prijevara
U Frankfurtu ističu da najveće zasluge za smanjenje kartičnih prijevara imaju vlasti Europske unije, odnosno njihove direktive, odredbe i preporuke kojima se jačaju elementi zaštite korisnika, a koje su kartičarske kuće, banke i nacionalne vlasti usvojile i primijenile na svom području.
No, u ECB-u upozoravaju da lopovi i dalje vrebaju prilike za prijevare. Drugim riječima, sami korisnici kartica morat će i u budućnosti biti na oprezu.
Sve veći problem društvene mreže
"Ne postoji jedinstveno rješenje kako se zaštiti od kartičnih prijevara, na nama kao građanima je da budemo oprezni. U svakom slučaju, korisnici kartica morali bi, kada nešto kupuju preko interneta, provjeriti - naravno, koliko je to u njihovoj moći - je li stranica preko koje kupuju sigurna. Isto tako, ne bi smjeli ostavljati broj kartice nepoznatima niti ih slati putem e-maila“, poručuje za Euractiv neovisni stručnjak za tržište rada i osobne financije Predrag Bejaković.
Dodaje kako sve veći problem postaju društvene mreže. Za njih vrijede ista pravila kao i za klasične internetske portale: korisnici ne bi smjeli slati podatke o karticama nekome za koga nisu sigurni da ih neće opljačkati, odnosno za koga pouzdano znaju da nije prevarant.
Naivnost žrtava i nedovoljno poznavanje novih tehnologija
Financijski stručnjak Vjeko Peretić upozorava, pak, na problem nedovoljnog poznavanja novih bankarskih tehnologija od strane vlasnika kartica. Lopovi, naime, često iskorištavaju upravo naivnost žrtve i njeno nepoznavanje sigurnog raspolaganja novijim bankarskim tehnologijama.
"Samom krađom - skeniranjem ili prepisivanjem - brojeva kartica i CVV-a, sigurnosnog broja s poleđine, prevaranti danas više ne mogu puno učiniti jer su sve banke i procesori kartica već odavno postavili i obvezu dodatne potvrde transakcije putem mobilnih banking programa, odnosno tokena. Problem je kada u sustavu za prijevaru dobrovoljno dajete podatke i s tog zadnjeg sigurnosnog koraka - generirane brojeve koje morate pokrenuti iz tokena. To vas banka nikada neće tražiti", pojašnjava Peretić za Euractiv.
Dodaje kako su se razvojem blockchain tehnologije razvili i novi oblici prijevara, posebno u svijetu kriptovaluta. Stoga Peretić, predsjednik Uprave i osnivač Pro grupe, preporučuje da građani nikome ne ostavljaju svoje osobne podatke, osim ako se ne radi o provjerenom sustavu za koji su sami inicirali neku transakciju.
"Koristite i upoznajte se s osnovama internet, odnosno mobilnog bankarstva. Ako ne želite, radnije nemojte koristiti kupovinu preko interneta ili se barem zadržite na samo nekoliko provjerenih internetskih lokacija, a ne idite u 'otkrivanje' novih", napominje Peretić.
Umjetna inteligencija otvara vrata novih prijevara
Ističe i kako ga zabrinjava budućnost. Preciznije, umjetna inteligencija sa svojim sve dostupnijim alatima, koja već sada prevarantu omogućuje da se promijenjenim glasom predstavi kao prijatelj ili član obitelji u nevolji, pa ljudi misle da pomažu nekom svom koji je u nevolji, iako zapravo novac daju lopovima.
"Prevaranti su uvijek mali korak ispred žrtava i sustava, a korištenjem sve naprednije tehnologije otvaraju se nove niše za prijevare kojima je i dalje osnova naivnost i nepoznavanje novih tehnologija", zaključuje Peretić.