Analiza Fine o poslovanju hrvatskih tvrtki u 2022. godini pokazuje da je, kada se podvuče crta, rezultat bio pozitivan te je neto dobit iznosila 46,9 milijardi kuna ili 6,2 milijarde eura
Hrvatske tvrtke u prošloj su godini uspješnije poslovale nego godinu ranije, pokazuju novi podaci Fine.
Prema tim podacima, neto dobit hrvatskih poduzetnika, ne računajući tu banke i ostale financijske institucije, u 2022. godini iznosila je 46,9 milijardi kuna ili oko 6,2 milijarde eura.
To je 3,7 posto više nego u 2021. godini, kada je konsolidirana neto dobit hrvatskih poduzeća iznosila 45,2 milijarde kuna ili oko šest milijardi eura.
U 2022. porasli i prihodi i rashodi
Podaci Fine pokazuju da su hrvatske tvrtke u prošloj godini zabilježile rast i prihoda i rashoda.
Riječ je, inače, o ukupno 150.846 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, među kojima, kako je već rečeno, nisu financijske institucije. Ti su poduzetnici ukupno zapošljavali gotovo milijun radnika.
Ukupni prihodi hrvatskog korporativnog sektora u 2022. godini iznosili su oko 1099 milijardi kuna ili 145,8 milijardi eura. To je 27,4 posto više nego godinu ranije, kada su ukupni prihodi iznosili 862,2 milijardi kuna ili 114,4 milijarde eura.
S druge strane, ukupni rashodi hrvatskih poduzeća u 2022. godini iznosili su oko 1038 milijardi kuna ili 137,8 milijardi eura. To je 28,5 posto više nego u 2021. godini, kada su ukupni rashodi iznosili 808,2 milijardi kuna ili 107,3 milijarde eura.
Dvije trećine poduzetnika u Hrvatskoj lani poslovalo s dobiti
S dobiti je u prošloj godini poslovalo 102.270 hrvatskih poduzetnika, odnosno njih dvije trećine. Oni su ostvarili ukupnu dobit od gotovo 75 milijardi kuna ili od oko 10 milijardi eura. Ta je dobit bila 22,2 posto veća nego u 2021. godini.
S druge strane, s minusom je 2022. godinu završilo 48.576 poduzetnika u Hrvatskoj, odnosno trećina ukupnog broja tvrtki. Njihov je ukupni gubitak iznosio 28,1 milijardu kuna ili 3,7 milijardi eura. To je čak 74 posto veći gubitak nego u 2021. godini.
Ipak, kada se sve zbroji i oduzme, proizlazi da je konsolidirani rezultat, odnosno neto dobit hrvatskoga gospodarstva od 46,9 milijardi kuna ili 6,2 milijarde eura, značajno bolji poslovni rezultat nego godinu ranije.
Kompanije povećale broj zaposlenih za 43.000
Pozitivni su i podaci o zaposlenosti i rastu plaća. Tako su hrvatske tvrtke u prošloj godini broj zaposlenih povećale za oko 43.000, s 953.526 u 2021. godini na 996.213 u 2022. godini.
Porasle su i prosječne neto plaće u tvrtkama, i to sa 6356 kuna (844 eura) u 2021. na 6973 kune (925 eura) u prošloj godini. Riječ je o prosječnom rastu primanja zaposlenih od 9,7 posto, pokazuju podaci Fine.
Inflacija 'napuhala' poslovne rezultate
Bolji poslovni rezultati u prošloj godini dijelom se mogu objasniti nastavkom gospodarske ekspanzije, s obzirom na to da smo u 2022. godini ostvarili stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,3 posto.
No, dijelom su posljedica i visoke inflacije, koja je lani u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosila 10,8 posto. Visoka inflacija je dovela do rasta cijena inputa, a onda i outputa, odnosno konačnih proizvoda i usluga.
I dalje imamo premalo izvoznika, ali njihov broj raste
Unatoč dobrim rezultatima, Finino skeniranje poslovanja hrvatskih tvrtki u prošloj godini otkriva i nekoliko bolnih točaka.
Za početak, na strana je tržišta svoje proizvode i usluge u 2022. godini plasiralo samo 24.586 hrvatskih tvrtki ili njih 16,3 posto. Godinu ranije, u 2021. godini, izvozilo je ukupno 22.462 hrvatskih tvrtki ili njih 15,6 posto.
Drugim riječima, broj izvoznika u Hrvatskoj i dalje je razmjerno mali, iako posljednjih godina raste. No, najveći broj hrvatskih tvrtki i dalje je okrenut isključivo domaćem tržištu.
"Mi smo dominantno lokalno orijentirano gospodarstvo. Nismo se, nažalost, uspjeli organizirati na način da imamo proizvode za svjetsko tržište", upozorava za Euractiv bivši dugogodišnji predsjednik udruge Hrvatski izvoznici i nekadašnji čelni čovjek Končara Darinko Bago.
Ipak, ističe kako broj izvozno orijentiranih tvrtki u Hrvatskoj raste. Ranije se, naime, njihov udio u ukupnom broju tvrtki uobičajeno kretao oko brojke od 14 ili 15 posto, a posljednjih godina bilježimo rast.
Koronakriza pomogla dijelu hrvatskih tvrtki
Jedan od glavnih razloga za to Bago vidi u koronakrizi koja je prekinula dobavne lance i poremetila opskrbu dijelovima koje koriste industrije Njemačke i ostalih velikih članica EU. Stoga su se tvornice iz tih zemalja počele okretati nabavci komponenti za proizvode u drugim europskim zemljama, među kojima je i Hrvatska.
"Govorimo o komponentama koje možda jesu sitne, ali bez kojih nema ni konačnog proizvoda, a koje su njemačke kompanije ranije nabavljale u Kini, dok ih sada kupuju u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama", pojašnjava Bago.
Napominje i da će se trend nabavki komponenti u Europi nastaviti i narednih godina, budući da će morati proći godine dok se ne normaliziraju trgovinski tijekovi između Europe i Dalekog istoka. Osim toga, i sama EU se sve više okreće sebi i sve manje želi ovisiti o Kini.
Razlog povećanja udjela izvoznika među hrvatskim kompanijama leži i u pravoj poplavi ICT tvrtki u Hrvatskoj. Njima je tržište cijeli svijet, a njihovi proizvodi i usluge traže se na svim kontinentima.
Mala ulaganja u dugoročni razvoj poslovanja hrvatskih kompanija
Zabrinjava i podatak da je lani manje od 10 posto hrvatskih poduzetnika investiralo u novu dugotrajnu imovinu. Preciznije, prema podacima Fine, bilo ih je 14.477, odnosno 9,6 posto. Njihove su investicije u prošloj godini iznosile 34,4 milijarde kuna ili oko 4,6 milijardi eura.
Iako je to 16 posto više nego u 2021. godini, kada su investicije u dugotrajnu imovinu iznosile 29,6 milijardi kuna ili 3,9 milijardi eura, riječ je i dalje o razmjerno malim ulaganjima, kao i malom broju poduzetnika koji ulažu u budućnost svoga poslovanja.
Tu se kao razlog može navesti gospodarska struktura u kojoj dominiraju mikro i male tvrtke koje su većinom okrenute pružanju usluga. Osim toga, Hrvatska je tradicionalno zemlja koja više uvozi nego što izvozi, pa ni sami poslodavci ne vide puno razloga pretjerano ulagati u daljnji razvoj proizvodnje i poslovanja.
U 2022. najbolje prošle tvrtke koje se bave trgovinom
I podatak da su najveće prihode, ali i najveću dobit u prošloj godini ostvarile tvrtke koje se bave trgovinom dovoljno oslikava gospodarsku strukturu u Hrvatskoj.
Podaci Fine pokazuju da su poduzetnici koji se bave trgovinom lani ostvarili gotovo trećinu ukupnih prihoda hrvatskih tvrtki, odnosno 346,1 milijardu kuna ili 45,9 milijardi eura.
Trgovci u Hrvatskoj lani su ostvarili i najveću neto dobit - 13,7 milijardi kuna ili 1,8 milijardi eura, što je porast od 25,2 posto u odnosu na 2021. godinu.
Najveće prihode i dobit i lani imala Ina
Inače, najveće prihode među tvrtkama u Hrvatskoj lani je ostvarila Ina, 35,1 milijardi kuna ili 4,7 milijardi eura. Ina je u 2022. bila rekorder i po neto dobiti koja je iznosila 1,8 milijardi kuna ili 0,24 milijarde eura, ističu u Fini.
Ina je i u 2021. imala najveće prihode i najveću dobit među hrvatskim tvrtkama.
Unatoč tome, Bago ističe kako Hrvatska od ranije ima izvozno orijentirane kompanije. One su okrenute proizvodnji za strana tržišta i prilagođavaju se zahtjevima koje pred njih stavlja globalno tržište.
Svaka treća tvrtka u Hrvatskoj registrirana u Zagrebu
Dodajmo ovome i kako podaci Fine pokazuju da čak trećina tvrtki, odnosno njih 50.012, ima sjedište na području Grada Zagreba.
Međutim, najveće povećanje prihoda u odnosu na 2021. godinu, 56,5 posto, imale su tvrtke sa sjedištem u Ličko-senjskoj županiji.
Ni broj zaposlenih lani nije najviše povećan u tvrtkama sa sjedištem u Zagrebu, već u onima čije je sjedište u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 8,8 posto. Za njom slijedi Istarska županija, u kojoj je rast broja zaposlenih iznosio 8,6 posto, pokazuju podaci Fine.