Plaće u Hrvatskoj posljednjih su godina znatno porasle, a razlog su česte izmjene sustava poreza na dohodak i masovno iseljavanje, koje je dovelo do nedostatka radne snage
Vlada je u srijedu predstavila prijedlog nove porezne reforme kojom želi, kako poručuju u Banskim dvorima, povećati plaće zaposlenih u Hrvatskoj, posebno onih s manjim primanjima.
Činjenica je, međutim, da plaće u Hrvatskoj već godinama rastu, o čemu svjedoče i podaci državne statistike.
Dijelom je to posljedica Vladinih intervencija u porezni sustav, a dijelom izrazito negativnih demografskih kretanja koja su dovela do nedostataka radne snage.
Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u ožujku 54 posto veća nego u 2015. godini
Tako je u ožujku prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila 1556 eura, što je 129 eura ili 9,04 posto više nego krajem prošle godine.
U odnosu na kraj 2021. godine, prosječna je bruto plaća u zemlji do kraja ožujka ove godine porasla za 251 euro ili 19,2 posto. U odnosu na prosjek 2015. godine, prosječne bruto plaće u Hrvatskoj u ožujku ove godine bile su 546 eura ili čak 54,1 posto veće, proizlazi iz podataka Državnog zavoda za statistiku.
Prosječna neto plaća u odnosu na 2015. porasla za gotovo 400 eura
Sličan je trend kretanja i prosječnih neto plaća. Prosječna mjesečna neto plaća u ožujku ove godine iznosila je 1130 eura, što je 84 eura ili osam posto više nego krajem prošle godine, kada smo još koristili kunu.
U usporedbi s krajem 2021. godine, prosječna neto plaća u Hrvatskoj do kraja ožujka ove godine porasla je za 164 eura ili 17 posto. Kada se prosječna plaća u ovogodišnjem ožujku usporedi s prosječnom neto plaćom za 2015. godinu, njen rast iznosi 388 eura ili 52,3 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Nedostatak radnika
Značajan rast plaća u Hrvatskoj posljednjih godina posljedica je niza događaja. Među njima vrijedi istaknuti dosadašnje reforme u sustavu poreza na dohodak, koje su se mahom svodile na povećanje neoporezivog dijela dohotka i promjenu poreznih stopa i razreda, što je dovelo do rasta plaća u neto iznosu.
No, rast plaća još više je rezultat masovnog iseljavanja, zbog čega u nizu sektora hrvatskoga gospodarstva - od hotelijerstva i ugostiteljstva, preko trgovine, majstorskih zanimanja i građevinarstva, pa do IT sektora - kronično nedostaje radne snage.
Istodobno, posljednjih godina imamo snažan gospodarski uzlet, koji je dijelom rezultat i boljeg korištenja fondova Europske unije. Zbog toga raste i potražnja za radnicima koji je, međutim, sve manje.
S druge strane, visoka inflacija s kojom se suočavamo u posljednjih godinu i pol, također pothranjuje zahtjeve za povećanjem plaća.
Hrvatska u gornjem dijelu tranzicijske ljestvice plaća
Takva su kretanja u politici plaća Hrvatsku ponovno gurnula u gornji dio tranzicijske ljestvice plaća.
Prema podacima uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, koje prenose analitičari Raiffesiena u svojim dnevnim analizama od četvrtka, Hrvatska se po visini bruto plaće u prošloj godini našla na četvrtom mjestu među europskim tranzicijskim zemljama - iza Slovenije, Češke i Poljske.
Naime, prosječna je bruto plaća u Hrvatskoj, prema spomenutim podacima Bečkog instituta, lani iznosila 1380 eura.
U Sloveniji je istodobno bruto plaća iznosila 2024 eura, što je gotovo 50 posto više nego u Hrvatskoj. Slovenija je, inače, i jedina bivša socijalistička zemlja u kojoj su prosječne plaće, makar i u bruto iznosu, prešle magičnu granicu od 2000 eura.
Prosječna bruto plaća u Češkoj u 2022. godini iznosila je 1643 eura, a u Poljskoj 1413 eura.
Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj za 501 euro veća nego u Srbiji
U ostalim tranzicijskim zemljama prosječna bruto plaća manja je nego u Hrvatskoj. Tako je u Mađarskoj prosječna bruto plaća u prošloj godini iznosila 1321 euro, u Slovačkoj i Rumunjskoj 1304 eura, a u Bugarskoj 889 eura.
Na posljednjem mjestu među analiziranim tranzicijskim zemljama nalazi se Srbija, u kojoj je prosječna bruto plaća u prošloj godini, prema podacima Bečkog instituta i Raiffeisena, iznosila samo 879 eura, odnosno 10 eura manje nego u Bugarskoj.
Prema tim podacima, prosječna je bruto plaća u Srbiji lani bila 501 euro manja nego u Hrvatskoj. U usporedbi sa Slovenijom, prosječna bruto plaća u Srbiji lani je bila 1145 eura manja.
Visoka inflacija poništila rast plaća
Ipak, Srbija je u prošloj godini, za razliku od drugih usporedivih tranzicijskih zemalja, imala realni rast bruto plaća, i to od dva posto.
Ostale tranzicijske zemlje mahom su se suočile s realnim padom bruto plaća, s obzirom na to da su imale veliku inflaciju. Tako je, primjerice, prosječna bruto plaća u Mađarskoj u prošloj godini realno pala 6,5 posto u odnosu na 2021. godinu, dok se u Sloveniji realno smanjila 6,1 posto, pokazuju podaci Bečkog instituta i Raiffeisena.
"U većini promatranih zemalja iz okruženja visoke, uglavnom dvoznamenkaste stope rasta potrošačkih cijena (izuzev Slovenije, gdje je prosječna inflacija u 2022. iznosila 8,8 posto) nadmašile su rast prosječnih bruto plaća, tako da su one u realnom izrazu tijekom 2022. godine zabilježile pad", zaključuju makroekonomisti Raiffeisena.
Minimalac u Hrvatskoj 700 eura bruto, a u Sloveniji 1203 eura
Dodajmo ovome kako Hrvatska i po minimalnoj bruto plaći u ovoj godini, podatke o kojima povremeno objavljuje Eurostat, drži četvrto mjesto među analiziranim tranzicijskim zemljama.
Naime, minimalac u Hrvatskoj u ovoj godini iznosi 700 eura mjesečno u bruto iznosu. Istu minimalnu plaću u bruto iznosu ima i Slovačka.
Veću minimalnu bruto plaću ima Slovenija, 1203 eura, zatim Poljska, 746 eura, i Češka, 717 eura.
Minimalna bruto plaća u Bugarskoj 399 eura, a u Srbiji 460 eura
U ostalim zemljama za koje je Eurostat objavio podatke minimalna je bruto plaća u ovoj godini manja nego u Hrvatskoj. U Rumunjskoj je minimalac u bruto iznosu 606 eura, u Mađarskoj 579 eura, a u Bugarskoj 399 eura.
Zanimljivo je da je minimalna bruto plaća u Srbiji u ovoj godini veća nego u Bugarskoj. Prema podacima eurostatističara, minimalac u Srbiji u ovoj godini iznosi 460,21 eura u bruto iznosu.