Ekonomisti kažu da će to unijeti dodatne probleme u poslovanje tvrtki, a uvjereni su i da će posljedica ukidanja prireza biti poskupljenje lokalnih usluga
Jednom rukom građanima se daje, drugom oduzima. Tako bi se u najkraćim crtama mogla opisati nova reforma sustava poreza na dohodak koju je Vlada predstavila u srijedu.
Prema novom Vladinom prijedlogu, prirez bi konačno trebao otići u prošlost. Od 1. siječnja sljedeće godine, naime, gradovi i općine trebali bi ostati bez tog prihoda.
Umjesto prireza, lokalne jedinice same bi odlučivale o stopi poreza na dohodak
Umjesto prireza, lokalne jedinice same bi odlučivale o visini poreza na dohodak na svom području.
U slučaju općina, niža stopa poreza na dohodak mogla bi se kretati u rasponu od 15 do 22 posto, dok bi viša stopa iznosila između 25 i 33 posto.
U slučaju gradova s manje od 30.000 stanovnika, niža stopa poreza na dohodak iznosila bi između 15 i 22,4 posto, a viša između 25 i 33,6 posto. Gradovi s preko 30.000 stanovnika mogli bi razrezati porez na dohodak po nižoj stopi od 15 do 23 posto i po višoj stopi od 25 do 34,5 posto.
Kada je riječ o Gradu Zagrebu, niža stopa poreza na dohodak iznosila bi između 15 i 23,6 posto, a viša bi se kretala u rasponu od 25 do 35,4 posto.
Odluku o visini poreza na dohodak na svom području gradovi i općine moraju donijeti tijekom posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine. Te bi porezne stope, kao i ostali elementi porezne reforme, na snagu stupile 1. siječnja 2024. godine.
U Vladi tvrde da bi građani, kada se sve zbroji i oduzme, ipak trebali plaćati manje poreza nego do sada. Naime, dosadašnje su stope poreza na dohodak, koji se ionako uglavnom slijeva u lokalne proračune, iznosile 20 i 30 posto, ovisno o visini plaće.
Na porez su lokalne jedinice potom obračunavale prirez koji je u slučaju općina iznosio do 10 posto, kod gradova s manje od 30.000 stanovnika do 12 posto, a kod gradova s više od 30.000 stanovnika do 15 posto, dok je u slučaju Grada Zagreba iznosio maksimalnih 18 posto. Naravno, sve je ovisilo o tome je li određena lokalna jedinica uopće odlučila uvesti prirez, budući da postoje i gradovi i općine bez tog poreznog oblika.
Porezni rašomon
No, stručnjaci s kojima je Euractiv razgovarao upozoravaju da se takvim zahvatima u politiku poreza na dohodak kakve sada predlaže Vlada Andreja Plenkovića otvara prostor pravom poreznom rašomonu koji će, među ostalim, znatno opteretiti poslovanje tvrtki. Naime, stope poreza na dohodak po novom moći će se razlikovati od grada do grada i od općine do općine. Tako bi, primjerice, zaposleni u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Rijeci, Puli ili Zadru mogli plaćati porez na dohodak po jednoj stopi, a već stanovnici okolnih, prigradskih općina po drugim poreznim stopama.
U Vladi vjeruju da će na taj način potaknuti konkurenciju među lokalnim jedinicama, no stručnjaci kažu da će zapravo unijeti konfuziju u poslovanje tvrtki koje su ionako velik novac nedavno potrošile na pripreme za uvođenje eura.
"To je put u porezni Eldorado. Računovođama će to donijeti puno posla, a poduzetnicima dodatno poskupiti poslovanje, i to nakon troškova koje su već imali prilikom uvođenja eura", ocjenjuje za Euractiv viša predavačica na Veleučilištu RRIF i stručnjakinja za poreze Jasna Vuk.
Napominje i kako će je prilično izvjesno da će jedinice lokalne samouprave, nakon ukidanja prireza, koji je za mnoge bio značajan izvor prihoda, posegnuti za poskupljenjem svojih usluga.
Drugim riječima, poskupjet bi mogle usluge poput odvoza smeća, parkinga ili dječjih vrtića jer ih lokalne vlasti nečim moraju financirati, a od sljedeće će se godine najvjerojatnije suočiti s manjkom prihoda.
Posljedica toga bit će da građani, koji će poreznom reformom dobiti nešto veće plaće, u praksi neće previše osjetiti koristiti povišica jer će ih "pojesti" poskupljenje komunalnih usluga.
"Kada se podvuče crta, plaće bi nešto mogle porasti, ali mogle bi poskupiti i javne usluge na lokalnoj razini", napominje Vuk.
Izgledno poskupljenje lokalnih usluga
I bivša ministrica uprave i znanstvenica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović smatra da prijedlozi s kojima sada izlazi Vlada neće previše koristiti građanima jer će gradovi i općine, u nedostatku novca, posegnuti za poskupljenjem svojih usluga. Uz to, i naša sugovornica smatra da država ne bi trebala prepuštati lokalnim vlastima da samostalno odlučuju o visini poreza na dohodak na svom području.
"Fiskalna politika se vodi na središnjoj državnoj, a ne na lokalnoj razini pa bi i o stopama u sustavu poreza na dohodak trebala odlučivati središnja država, a ne gradske i općinske vlasti", ističe Jurlina Alibegović za Euractiv.
Vjeruje kako se na lokalnoj razini može očekivati rast cijena usluga, ali napominje da taj rast ne bi trebao biti isti u svim gradovima i općinama. Hrvatska se, naime, dijeli na 128 gradova i 428 općina, a svaka od tih lokalnih jedinica ima svoj proračun i spektar svojih usluga koje pruža građanima.
"U onim jedinicama lokalne samouprave koje ni do sada nisu pružale neke značajnije usluge ne bi trebalo doći do većeg rasta poreznog opterećenja jer ionako nemaju što financirati. Međutim, u onim gradovima koji imaju jake funkcije lokalnih usluga porezno bi opterećenje moglo zamjetnije porasti", pojašnjava Jurlina Alibegović.
Plenković kaže da je sada pravi trenutak za izmjene u poreznom sustavu
Unatoč tome, u Vladi smatraju kako je sada pravi trenutak za reforme u poreznom sustavu. Hrvatska se u ovoj godini, nakon dvije godine u kojima je ekonomski oporavak bio snažan, suočava s usporavanjem gospodarskog rasta pa u Vladi sada očekuju da će rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini iznositi 2,2 posto, a u sljedećoj godini 2,6 posto. Istodobno, inflacija usporava, iako je i dalje velika.
"Sada je pravi trenutak za novo porezno rasterećenje koje bi na snagu trebalo stupiti početkom sljedeće godine", kazao je u srijedu premijer Plenković.
U Banskim dvorima ističu da im je cilj povećati plaće, posebno one najniže, i povećati kupovnu moć građana. Pritom odbacuju tvrdnje da spomenute ciljeve žele postići preko leđa lokalne samouprave te poručuju da zapravo osnažuju fiskalnu autonomiju gradova i općina.
Povećanje neoporezivog dijela dohotka
Glavni instrument povećanja plaća zapravo i nisu stope poreza na dohodak, već osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio, kojeg Vlada želi povećati sa sadašnjih 531 eura mjesečno na 560 eura. Povećavaju se i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji.
U Banskim dvorima žele povećati i prag za primjenu više stope poreza na dohodak sa sadašnjih 47.780 eura godišnje na 50.400 eura.
Država će subvencionirati dio izdvajanja za mirovine
Drugi instrument povećanja plaća trebao bi biti doprinos za prvi (državni i obvezni) stup mirovinskog osiguranja.
Sukladno prijedlogu Vlade, za bruto plaće do 700 eura uvela bi se fiksna olakšica za mirovinsko osiguranje od 300 eura, dok bi se kod plaća od 700,01 do 1300 eura išlo na postupno smanjenje olakšice. Zaposlenima bi to donijelo veće neto plaće, dok u Vladi kažu kako se time neće smanjiti budući iznos mirovine jer će se za utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja koristiti puna mjesečna osnovica bez umanjenja za olakšicu. Pojednostavljeno rečeno, država će subvencionirati mirovine dijela osiguranika.
Vladine kalkulacije
Računice koje je izradila Vlada pokazuju da bi samac u, primjerice, Bjelovaru, u kojem nema prireza, pa se očekuje da će i stope poreza na dohodak ostati iste kao do sada, a nakon zahvata u poreznom sustavu, zaposleni s bruto plaćom od 700 eura, što je i minimalac, od sljedeće godine trebao dobiti neto iznos od 596 eura, odnosno 41,82 eura više nego sada. Zaposleni s bruto plaćom od 1290 eura u neto iznosu bi dobio 938,20 eura ili 6,42 eura više nego što sada dobiva.
Kada je riječ o zaposlenoj osobi iz Bjelovara s dvoje djece, koji ima minimalnu plaću u bruto iznosu od 700 eura, od sljedeće bi godine, zahvaljujući poreznoj reformi, trebao podebljati mjesečna neto primanja za 45 eura te bi dobivao 605 eura. No, u slučaju zaposlenog s dvoje djece u istom gradu, čija je bruto plaća 1290 eura, neto iznos bi porastao samo za 0,75 eura, odnosno iznosio bi 1032,75 eura, pokazuju kalkulacije ministra financija Marka Primorca.
Mnogi bi mogli mijenjati prebivalište
"Kod onih koji imaju bruto plaću u visini minimalne plaće trebalo bi doći do povećanja neto plaće zbog smanjenja osnovice na koju se obračunava doprinos za prvi stup mirovinskog osiguranja. No, pitanje je kako će se smanjenje prihoda gradova i općina odraziti na cijene lokalnih usluga koje pružaju gradovima", zaključuje Vuk.
Dio ekonomista kaže i da bi predložene porezne akrobacije, u kombinaciji s cijenama komunalija, mogle dovesti do toga da mnogi građani - neki fiktivno, a neki i stvarno - promijene prebivalište pa se, recimo, iz Zagreba prijave u susjednoj Velikoj Gorici.