Zbog nepredviđenog rasta kamatnih stope u EU, Europski parlament je upitao Komisiju da objasni što će to značiti za proračun EU-a, zbog zabrinutosti da bi moglo doći do manjka sredstava za financiranje njenih prioriteta.
Zajedničko zaduživanje Europske unije na financijskom tržištu, potrebno za financiranje post-pandemijskog oporavka, moglo bi zbog rasta kamatnih stopa koštati više nego što se ranije očekivalo, što stvara pritisak na dogovoreni proračun.
U srijedu, 10. svibnja, zastupnici Europskog parlamenta će glasati o rezoluciji koja se bavi tim problemom.U njoj se navodi "sve veća zabrinutost" zbog činjenice da "iznosi planirani za otplatu zaduživanja [za program oporavka od pandemije] najvjerojatnije neće biti dovoljni, posebno u 2023. i 2024. godini".
U tekstu pozivaju Europsku komisiju da pruži "pravodobne i detaljne informacije" o procjeni troškova tog zaduživanja. Prema izvjestitelju za tu rezoluciju, Johanu Van Overtveldtu (ECR), jedan od glavnih problema jest u tome što Komisija ne komunicira o tome kakav će biti efekt rastućih troškova posuđivanja novca.
"Zbog toga smo malo ljuti na Komisiju," rekao je Overtveldt, inače i bivši belgijski ministar financija, u razgovoru za Euractiv, dodavši da se brojke koje se u izvješćima šalju Parlamentu cijelo vrijeme mijenjaju.
Iz Europske komisije su potvrdili za Euractiv da Komisija trenutno radi na ažuriranju prognoze projiciranih troškova zaduživanja. "Projiciranje kamatnih stopa četiri godine unaprijed je jako teško, osobito u ovako volatilnom periodu".
Glasnogovornik Komisije je istaknuo i da su oni "uvijek bili u otvorenom i transparentnom dijalogu s Europskim parlamentom i državama članicama u Europskom vijeću", te da je Parlament najnovije informacije kojima barata dobio krajem travnja.
Sve skuplje zaduživanje stvara probleme
Zasad još nitko ne zna koliki će točno biti efekt skupljeg zaduživanja. No, Van Overtveldt kaže kako je siguran da je "na ovaj ili onaj način, svakako riječ o značajnom iznosu".
U prilog toj zabrinutosti su i podaci o kamatnim stopama za obveznica Europske unije. Prije godinu dana, 11. svibnja 2022. godine, Komisija je izdala trogodišnje obveznice s kamatnom stopom od 0,82 posto i obveznice s rokom otplate od 30 godina s kamatnom stopom od 1,84 posto.
U utorak, 9. svibnja ove godine, Komisija je obavila sličnu transakciju, ali obveznice s dospijećem od tri godine sada su imale kamatnu stopu od 2,84 posto, dok su obveznice s rokom od 30 godina izdane uz stopu od 3,48 posto.
A još u lipnju 2021. godine u prvom izdanju obveznica za financiranje instrumenta oporavka EU, obveznice s rokom od 10 godina izdane su uz kamatnu stopu od 0,09 posto.
Kad se primijene ovi dodatnih postotni bodovi na stotine milijardi eura koje EU tek treba posuditi, dolazi se do dodatnih troškova za proračun u razmjerima od nekoliko milijardi eura godišnje. Taj nepredviđeni trošak sad stvara bojazan među europarlamentarcima.
Zbog kriza na koje je EU morala reagirati, zastupnici sad strahuju da u proračunu Europske unije više nema neiskorišteniog prostora koji bi se mogao iskoristiti za plaćanje novonastalih troškova zaduživanja.
"Bez donošenja potrebnih mjera, izgledno je da će sve veći troškovi zaduživanja ozbiljno ograničiti mogućnost proračuna EU da financira prioritete i politike Europske unije," stoji u njihovoj rezoluciji. U njoj se nadalje upozorava da će u takvim okolnostima biti još teže financirati nove europske političke prioritete, poput primjerice Europskog zakona o čipovima (ECA).
Dilema između novih izvora financiranja ili proračunskih rezova
Budući da Europska unija zakonski ne može ići u deficit, Johan Van Overtveldt vidi tri opcije za rješavanje tog problema: povećanje prihoda EU iz vlastitih izvora; povećanje doprinosa država članica ili rezanje proračunskih izdvajanja za neke najavljene programe Europske unije.
Iako se rezolucija uglavnom bavi stvaranjem dodatnih prihoda iz novih vlastitih izvora i pritom poziva Komisiju da pripremi nov prijedlog o vlastitim izvorima financiranja "što je prije moguće, a najkasnije do trećeg tromjesečja 2023. godine", izvjestitelj za tu rezoluciju, Van Overtveldt, je nešto manje entuzijastičan što se toga tiče.
"Moje osobno mišljenje je drugačije od ostalih", rekao je za Euractiv. "Ja bih radije pogledao rashode." Iz tog razloga, kad je Van Overtveldt razgovarao s Euractivom u utorak, 9. svibnja, rekao je da još uvijek nije siguran hoće li glasati za vlastiti izvještaj, te da se dvoumi između glasanja "za" ili suzdržanosti.
Međutim, njegov glas najvjerojatno neće biti presudan jezičac na vagi. U parlamentarnom odboru Parlamenta njegova je rezolucija već prošla velikom većinom glasova, što znači da je vrlo izgledno da će se i izvješće usvojiti na plenarnoj sjednici Parlamenta u srijedu, 10. svibnja.
Prema jednom od glasnogovornika Komisije, prijedlog za novi proračun za 2024. godinu, kao i za srednjoročnu reviziju dugoročnog proračuna EU-a, bit će predstavljen do 30. lipnja.
"U međuvremenu, treba podsjetiti da postojeći pravni okvir već pruža sve potrebne mehanizme koji osiguravaju da će Europska unija u bilo kojim okolnostima ispuniti sve svoje obveze prema vlasnicima obveznica".
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU Parliament criticises Commission amid rise in borrowing costs)