Novi podaci Fine pokazuju da je u Hrvatskoj krajem ožujka u blokadi bilo 226.900 građana i da su njihovi nepodmireni dugovi, uključujući i kamate, iznosili 3,2 milijarde eura
Gotovo svaki jedanaesti građanin Siska je pod ovrhom.
Slično je i u obližnjoj Petrinji, u kojoj je u blokadi svaki 12. građanin. Nešto je bolje u Vukovaru, u kojem je ovršen otprilike svaki 13. građanin.
Zabrinjavajući su to podaci koji se mogu iščitati iz novih podataka o blokiranim građanima, koje je objavila Fina.
Lavina ovrha
Prema tim podacima, naime, na područja Grada Siska, koji ima oko 40.000 stanovnika, posljednjeg dana ožujka u blokadi je bilo nešto manje od 3500 građana. To je 8,6 posto stanovnika grada u kojem je sjedište Sisačko-moslavačke županije.
Jednako zabrinjavajući su i podaci za Petrinju, grada od oko 20.000 stanovnika, koji je od Siska udaljen nekih 15 kilometara, a od Zagreba oko 50. U Petrinji, gradu koji je, kao i Sisak, teško stradao u potresu krajem 2020. godine, pod ovrhom je krajem ožujka bilo preko 1600 građana, odnosno 8,1 posto ukupnog broja stanovnika.
Za razliku od Siska i Petrinje, Vukovar nije stradao u potresima koji su središnji dio Hrvatske pogodili 2020. godine. Ipak, socijalna situacija u tom hrvatskom gradu na Dunavu, simbolu Domovinskog rata, nije bitno drukčija od one u Sisku i Petrinji. Naime, od ukupno nešto više od 23.000 stanovnika Vukovara, pod ovrhom je krajem ožujka bilo njih preko 1800 ili 7,8 posto ukupnog stanovništva.
Broj ovršenih i nepodmirenih dugova se smanjuje
Iako u Hrvatskoj pada i broj ovršenih i iznos njihovih nepodmirenih dugova, problem ovrha i dalje je velik društveni problem.
Novi podaci Fine pokazuju da je 31. ožujka pod ovrhom bilo 226.900 građana. To je 47 građana manje nego krajem veljače i 1822 manje nego krajem prošle godine te 13.265 manje nego krajem ožujka prošle godine. Kada se apsolutne brojke pretvore u relativne, onda proizlazi da je ukupan broj ovršenih u ožujku smanjen 0,02 posto u odnosu na kraj veljače, dok je u odnosu na kraj pao za osam posto, a u odnosu na kraj ožujka prošle godine, odnosno na godišnjoj razini, smanjio se 5,5 posto.
U laganom padu je i ukupan iznos nepodmirenih dugova ovršenih u Hrvatskoj. Novi podaci Fine pokazuju da je ukupan iznos dugova krajem ožujka, u koji ulaze i glavnica i kamate, iznosio nešto više od 3,2 milijarde eura. Usporedbe radi, godinu ranije iznosio je 3,3 milijarde eura, odnosno smanjio se za stotinjak milijuna eura ili tri posto.
Od spomenutih 3,2 milijarde eura nepodmirenih dugovanja krajem ožujka, 2,35 milijardi eura odnosi se na glavnicu, a oko 0,85 milijardi eura na kamate. I nepodmireni iznos glavnice, kao i kamata na nju, smanjili su se u odnosu na kraj ožujka prošle godine.
Najveći vjerovnici financijske institucije, država, javna poduzeća i telekomi
Kao i do sada, i krajem ožujka su najveći vjerovnici bile financijske institucije, prema kojima je ukupan dug na ime glavnice iznosio gotovo 0,8 milijardi eura, odnosno trećinu ukupnog duga.
Slijede dugovanja građana prema središnjoj i lokalnoj državi, i to u iznosu od preko 0,5 milijarde eura.
Ostatak od nešto više od milijardu eura nepodmirene glavnice duga građana odnosi se na telekome, javna i komunalna poduzeća, ali i na druge potrošače koji se pojavljuju kao vjerovnici, pokazuju Finini podaci.
Najviše ovršenih u Zagrebu
Naravno, najviše ovršenih je na području Grada Zagreba, gotovo 46.000. To je i očekivano, budući da je riječ o najvećem gradu u zemlji s nešto manje od 800.000 stanovnika. Na području Zagreba je registriran i najveći dio nepodmirenih obveza, više od 717 milijuna eura, i to bez kamata.
Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, s oko 21.000 ovršenih i njihovim nepodmirenim dugovima u iznosu nešto većem od 220 milijuna eura.
Treće mjesto županijske top liste ovrha drži Zagrebačka županija, koja obuhvaća gradove i općine u široj okolici Zagreba. Naime, u "zagrebačkom prstenu" je krajem ožujka bilo nešto manje od 18.000 ovršenih, s ukupnim nepodmirenim dugovanjima od gotovo 188 milijuna eura.
Na četvrtom mjestu je Osječko-baranjska županija, u kojoj je krajem ožujka registrirano oko 17.000 ovršenih s dugovima u iznosu od oko 135 milijuna eura.
Peto mjesto drži Primorsko-goranska županija, u kojoj je krajem ožujka bilo oko 15.000 ovršenih s nepodmirenim dugovanjima na ime glavnice u iznosu većem od 143 milijuna eura.
Spomenutih pet županija - Grad Zagreb te Zagrebačka, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, ujedno su po broju stanovnika i najveće hrvatske županije. Na njihovu se području nalaze najveći gradovi - Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te njihova prigradska naselja.
Veća zaduženost u manjim gradovima nego u velikima
No, dužnička slika Hrvatske izgleda puno alarmantnije kada se iskorači iz velikih urbanih cjelina. Osim već spomenutih Siska, Petrinje i Vukovara, među gradove s velikim udjelima ovršenih - znatno većim nego u velikim gradovima - spadaju i, primjerice, Križevci, Čakovec, Kutina, Bjelovar i Slavonski Brod. U svima njima ovršeni čine preko sedam posto ukupnog stanovništva, dok se udio ovršenih u velikim gradovima kreće u rasponu od pet do 6,6 posto.
Još veću zabrinutost unose podaci o prosječnom dugu blokiranih po gradovima.
Tako je, prema podacima Fine, prosječan ovršenik u Makarskoj dužan oko 24.000 eura, u Rovinju 19.000 eura, u Ivanić Gradu 17.000 eura, a u Zagrebu 16.000 eura. Prosječan ovršeni građanin Varaždina i Poreča duguje po 15.000 eura, a Šibenika i Samobora po 14.000 eura. Riječ je o dugovanjima po osnovi glavnice, odnosno bez kamata.
Istodobno, iz Fininih podataka proizlazi da je prosječan ovršeni Hrvat u prosjeku na ime glavnice dužan oko 10.400 eura.
'Ovršni zakon danas velik kao Biblija i Kuran zajedno'
Aktivisti koji se bave problemom ovrha za takvo stanje krive ponajprije Ovršni zakon za kojeg kažu da je napisan za uski sloj elite koja se bogati na ovrhama i da ne uzima u obzir činjenicu da najveći broj ljudi nije kriv što je došao u poziciju da ne više može vraćati dugove, već je to posljedica toga što su u većini slučajeva izgubili posao, a time i prihode kojima bi mogli servisirati obveze.
"Kao i niz drugih zakona, tako smo i Ovršni zakon preuzeli iz vremena bivše Jugoslavije. Tada je to bio kratak, efikasan i provediv propis koji se uglavnom odnosio na tvrtke. Danas je Ovršni zakon, nakon što je pretrpio 50-ak izmjena, velik kao Biblija i Kuran zajedno. Nejasan je i pravnicima i sucima i zapravo je neupotrebljiv, a krši i prava koja jamče europske konvencije", ocjenjuje za Euractiv osnivačica i predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin.
Ističe kako je Ovršni zakon kakav je danas samo rađa nove probleme i traume. Razočarana je i funkcioniranjem pravosuđa.
"Sve to povećava ekonomsku i pravnu nesigurnost u Hrvatskoj", poručuje Kervatin.
Naša sugovornica dodaje da nitko ne spori da dugove treba vraćati, ali upozorava da bi Ovršni zakon ipak trebao biti socijalno osjetljiv. Drugim riječima, trebao bi praviti razliku između onih koji su pod ovrhom završili jer više, zbog objektivnih okolnosti, poput gubitka posla i prihoda, nisu bili u stanju otplaćivati zaduženja i onih koji mogu, ali ne žele vraćati dugove.
"Kod nas se ne vodi računa o socijalnom momentu, o tome u kojoj je mjeri netko u stanju otplaćivati dugove. I sam sustav zateznih kamata je nepošten jer dužnici na kraju više duguju po osnovi kamata, nego glavnice. Svi, uostalom, znamo za takve primjere", upozorava Kervatin.
Naglašava kako Ovršni zakon treba biti "kratak i efikasan" te voditi računa o socijalnom stanju dužnika.
'Spas je u financijskom opismenjavanju i disciplini'
S druge strane, stručnjaci upozoravaju da se Hrvati, općenito govoreći, prilično lako i brzo zadužuju te da često ne razmišljaju o tome što im nosi sutra. Štoviše, mnogi su uvjereni da će netko drugi na kraju pokriti njihove dugove.
"Svaka priča je osobna i posebna i nju nam ne otkrivaju statistički podaci. No, mi u Hrvatskoj često mislimo da će naše dugove netko drugi vraćati, a onda shvatimo da to nije tako. Štoviše, većina građana Hrvatske vjeruje da će u skoroj budućnosti zarađivati više, a onda se razočaraju kada shvate da ni to nije točno. Naprotiv, zbog visoke inflacije u stvarnosti zarađuju manje", kaže za Euractiv Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Dodaje kako i istraživanja potvrđuju teze koje iznosi.
U takvoj situaciji, napominje, izmjene Ovršnog zakona ili donošenje novog neće riješiti problem, već ga u najboljem slučaju može samo donekle ublažiti.
"Rješenje je u financijskom opismenjavanju i disciplini. Jednostavno ne možemo trošiti više od svojih mogućnosti", zaključuje Bejaković.