Depoziti su lani, zbog priprema za uvođenje eura, zabilježili rekordan porast od 9,1 milijardi eura, pokazuju podaci HNB-a
Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit od 5,3 milijardi kuna (0,7 milijardi eura), pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Prema tim podacima, dobit banaka u 2022. godini bila je oko 0,3 milijarde kuna (40 milijuna eura) manja nego u 2021. godini. Riječ je o smanjenju dobiti od 4,9 posto.
Rekordan rast imovine banaka
Dobit banaka smanjila se, ocijenio je u utorak Savjet HNB-a, unatoč rastu neto prihoda iz poslovanja, a najviše pod utjecajem rasta operativnih troškova i povećanja poreznih rashoda.
U prošloj je godini ukupna imovina bankarskog sustava u Hrvatskoj porasla za rekordnih 71,3 milijardi kuna (oko 9,5 milijardi eura) te je dosegla 572,2 milijarde kuna (75,9 milijardi eura), ističu u HNB-u.
U 2022. najviše poraslo kreditiranje poduzeća
Krediti banaka najviše su porasli u sektoru poduzeća, i to za 19,2 milijarde kuna (2,5 milijardi eura) ili 24 posto. U HNB-u pritom ističu rast kredita tvrtkama iz djelatnosti opskrbe energijom, i to za 8,9 milijardi kuna (1,2 milijardi eura) ili za čak 173,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Također, u 2022. je poraslo kreditiranje trgovine, i to za 3,7 milijardi kuna (0,5 milijardi eura) ili 26,8 posto. Značajan rast kreditiranja zabilježen je i u djelatnosti poslovanja nekretninama, i to za 2,1 milijardi kuna (0,3 milijardi eura) ili 32,6 posto.
Rast stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita
Krediti kućanstvima u prošloj su godini porasli za 8,2 milijardi kuna (1,1 milijardi eura) ili 6,1 posto. Glavninu tog rasta osigurali su stambeni krediti, 7,2 milijarde kuna (nešto manje od milijardu eura) ili 11 posto.
Porasli su i gotovinski nenamjenski krediti, i to za 1,5 milijardi kuna (0,2 milijardi eura) ili 3,1 posto, pokazuju podaci koje je objavila središnja banka.
"Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati, zahvaljujući novoj kreditnoj aktivnosti i nastavku smanjenja neprihodujućih kredita (NPL-ova), što je rezultiralo smanjenjem udjela NPL-ova s 4,3 posto na tri posto. No, porast kredita u Fazi 2. - koja podrazumijeva znatno povećanje kreditnog rizika, pri čemu kredit još nije u statusu neispunjenja – upućuje na nastavak povećane razine rizika u prihodujućem dijelu portfelja", upozorili su u Savjetu HNB-a.
Pripreme za uvođenje eura potakle rast depozita
Rezultat priprema za uvođenje eura potkraj prošle godine vjerojatno se najbolje vidi u dijelu koji se odnosi na depozite.
Depoziti su, naime, u prošloj godini zabilježili rekordni porast te su se povećali za 68,2 milijardi kuna (oko 9,1 milijardi eura) ili 16,3 posto. Pritom su depoziti kućanstava porasli za 34 milijarde kuna (4,5 milijarde eura) ili 13,2 posto, pokazuju podaci HNB-a.
"Najizraženiji je bio porast depozita na transakcijskim računima, pri čemu se intenzitet rasta ukupnih kunskih depozita kućanstava može pripisati pripremama za uvođenje eura", zaključuju u HNB-u.
Podsjetimo, Hrvatska je 1. siječnja postala 20. članica eurozone, a kunu je, nakon što je gotovo 29 godina bila u uporabi, zamijenio euro.
Brojni su građani krajem prošle godine svoju ušteđevinu koja nije bila pohranjena na bankovnim računima deponirali na tekuće i druge račune u bankama, budući da je konverzija u euro bila najjednostavnija i najjeftinija upravo preko računa u bankama.