Kina je između 2008. i 2021. potrošila 240 milijardi dolara na spašavanja projekata u 22 zemlje u razvoju, a taj iznos posljednjih godina stalno raste jer sve više država nije u stanju otplaćivati kredite za infrastrukturne projekte
To je glavni zaključak studije objavljene u utorak, 28. ožujka, koja se bavila troškovima refinanciranja raznih projekata koje su proteklih godina radile kineske tvrtke u sklopu ambicioznog kineskog plana investicija nazvan "Pojas i put" (Belt and Road).
Gotovo 80 posto iznosa za takvo "spasilačko" kreditiranje potrošeno je između 2016. i 2021., i to ponajviše na tzv. zemlje srednjeg prihoda poput Argentine, Mongolije i Pakistana, stoji u izvješću koje su napravili Svjetska banka, Harvard Kennedy School, AidData i Kiel Institute for the World Economy (IfW Kiel).
Kina pokušava spasiti svoje banke
Kina je isprva pozajmila stotine milijardi dolara za financiranje izgradnje infrastrukturnih projekata u zemljama u razvoju, no takvo kreditiranje se značajno smanjilo nakon 2016. jer se pokazalo da mnogi od tih projekata nisu u stanju isplaćivati projiciranu zaradu.
"Peking zapravo ovime pokušava spasiti vlastite banke. Zato su i ušli u taj prilično riskantan biznis međunarodnog kreditnog spašavanja propalih projekata," kaže Carmen Reinhart, bivša glavna ekonomistica Svjetske banke i jedna od autorica istraživanja.
Najveći primatelji kineskih pozajmica Argentina, Pakistan i Egipat
Kineske pozajmice državama koje imaju problema s vraćanjem dugova eksplodirale su u proteklih 12 godina - 2010. je na takve kredite otpadalo samo 5 posto kineskog bankarskog portfolija u inozemstvu, a do 2022. su narasli na 60 posto.
Što se tiče dužnika, najveći primatelj tih hitnih kredita je Argentina, koja je od Kine dobila 111,8 milijardi dolara. Nakon nje su Pakistan (48,5 milijardi dolara) i Egipat (15,6 milijardi dolara).
Na tzv. swap linije kineske središnje banke (PBOC) otpada 170 milijardi ukupnog iznosa za financiranje takvih spašavanja, u zemljama poput Surinama, Šri Lanke i Egipta. Zajmovi drugih kineskih banaka u državnom vlasništvu iznosili su 70 milijardi dolara, a tzv. rollover krediti za obje vrste zajmova koštali su 140 milijardi dolara.
Kinesko spaislačko kreditiranje 'netrasparentno i nekoordinirano'
U studiji se kritizira praksa nekih središnjih banaka koje korištenjem swap linija kineske narodne banke umjetno napumpavaju brojke vlastitih deviznih rezervi.
Kinesko spasilačko kreditiranje je "netransparentno i nekoordinirano" kaže Brad Parks, jedan od autora izvješća i direktor laboratorija AidData, istraživačkog centra pri američkom Sveučilištu College of William & Mary.
Oko 80 posto tih kredita namijenjeno je zemljama srednje razine prihoda jer propadanje projekata u tim državama kineskim bankama potencijalno donosi velike gubitke. Siromašnijim zemljama niskog prihoda umjesto novih kredita kineske banke obično nude odgode plaćanja ili produljenje dospijeća rata za naplatu.
Kina je trenutno u pregovorima o restrukturiranju dugovanja s nizom država poput Zambije, Gane i Šri Lanke. Na kritike da neopravdano oteže s tim procesom Peking je odgovorio pozivom upućenim Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu da se i oni uključe u pomaganje prezaduženim državama.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: China spent $240 billion bailing out ‘Belt and Road’ countries, study shows)