Po izdacima za hranu i bezalkoholna pića, stanovanje i režije te prijevoz, hrvatska kućanstva spadaju među kućanstva u EU koja su najopterećenija pokrivanjem osnovnih životnih troškova
Čak dvije trećine potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva odlazi na najosnovnije životne potrebe – hranu i bezalkoholna pića, zatim stanovanje i režije te prijevozne troškove.
Zabrinjavajući su to podaci eurostatističara koji potvrđuju da prosječnom hrvatskom građaninu, nakon što podmiri osnovne životne troškove, ostaje jako malo novaca za kupnju drugih roba i usluga, u koje spadaju i odjeća i obuća, zdravstvene usluge, obrazovanje i kultura, pa čak i hoteli i restorani.
Hrvati više od Slovenaca troše na najosnovnije potrebe
Prema podacima koje je Eurostat objavio u ponedjeljak, a koji se odnose na 2020. godinu, 66 posto izdataka prosječnog hrvatskog kućanstva otpada na hranu i bezalkoholna pića, kao i na plaćanje troškova stanovanja i režija te na prijevoz.
Iako Hrvatska po tome nije najgora među članicama Europske unije, budući da, primjerice, u Mađarskoj prosječno kućanstvo na podmirivanje osnovnih životnih potreba troši čak 72 posto svog kućnog proračuna, a u Bugarskoj 67 posto, svakako spada na vrh ljestvice članica Unije u kojima se najveći dio primanja troši na podmirivanje osnovnih životnih potreba.
Usporedbe radi, na razini EU za te potrebe prosječno kućanstvo izdvaja oko 61 posto svog proračuna.
U susjednoj Sloveniji ti su izdaci još i manje zastupljeni te su, prema podacima Eurostata, u 2020. godini iznosili 57 posto prosječnog kućnog budžeta.
Hrvatska kućanstva na hranu i pića troše kao i kućanstva u Češkoj i Latviji
Vrijedi spomenuti da se posljednjih godina znatno smanjio udio potrošnje hrvatskih kućanstava na hranu i bezalkoholna pića. Dok nam je ranije na kupnju prehrambenih proizvoda odlazila otprilike trećina primanja, sada je taj udio znatno manji i iznosi, prema podacima Eurostata, 21 posto, odnosno nešto više od petine izdataka prosječnog hrvatskog kućanstva.
Hrvatska je po izdacima prosječnog kućanstva za hranu najsličnija, pokazuju podaci eurostatističara, Latviji i Češkoj. U obje zemlje, naime, izdaci za hranu i bezalkoholna pića čine 21 posto potrošnje prosječnog kućanstva.
Inače, prosjek izdvajanja za prehrambene proizvode na razini EU manji je i iznosi 17 posto, s time što su izdaci za hranu i bezalkoholna pića manje zastupljeni u razvijenijim članicama Unije. Prosječnom slovenskom kućanstvu, recimo, prehrambeni proizvodi otkidaju samo 14 posto ukupnog proračuna.
Sve više trošimo na režije
No, zato su u Hrvatskoj posljednjih godina skočili izdaci za stanovanje i režije za koje prosječno kućanstvo sada izdvaja trećinu svog budžeta.
Iako je ta brojka na razini prosjeka Unije, spada među najveće udjele među novim članicama EU. Za stanovanje i režije, naime, više od nas izdvajaju samo kućanstva u Mađarskoj, gotovo polovinu svoje potrošnje, što je i najveći udio u EU, te u Bugarskoj i Litvi, dok su Slovačka, Poljska i Rumunjska po tome rame uz rame s Hrvatskom.
S druge strane, u Sloveniji prosječno kućanstvo za troškove stanovanja i režija izdvaja manje od četvrtine ukupne potrošnje, pokazuju podaci Eurostata.
Veliki izdaci za troškove prijevoza
I prometni izdaci prosječnog kućnog proračuna u Hrvatskoj su veliki. Na njih je 2020. godine, naime, otpadalo 13 posto ukupne potrošnje.
Taj je udio u potrošnji u nas veći od prosjeka Unije, u kojoj prosječnom kućanstvu na troškove prijevoza odlazi 11 posto ukupne potrošnje.
Naravno, i Hrvatska se posljednjih godinu i pol suočava s visokom inflacijom koju je rat u Ukrajini dodatno potpalio. Uz to, ove smo godine uveli euro, što je također dovelo do rasta cijena pojedinih roba i usluga. Sve to znači, upozoravaju stručnjaci, da prosječnom hrvatskom kućanstvu, u uvjetima plaća koje nominalno nastavljaju rasti, ali čija kupovna moć rapidno pada, sada ostaje još manje novaca za kupnju bilo čega osim osnovnih roba i usluga.
Neracionalnosti u javnim i komunalnim poduzećima prelijevaju se na račune koje plaćaju građani
"Kod nas su plaće s obzirom na cijene još uvijek niske. Hrana je jeftinija u trgovinama u, primjerice, Italiji nego u Hrvatskoj. Čak ni u talijanskim restoranima hrana nije puno skuplja od one u našim restoranima", ocjenjuje za Euractiv analitičar iz Instituta za javne financije Predrag Bejaković.
Kada je, pak, riječ o režijama, Bejaković ističe da su visoke cijene tih usluga ponajprije posljedica brojnih neracionalnosti u javnim i komunalnim poduzećima koje se potom "prelijevaju" u iznose na računima koje građani moraju plaćati.
"Najprije bi trebalo racionalizirati poslovanje javnih i komunalnih poduzeća pa bi se tek zatim postupno mogli očekivati i manji računi", kaže Bejaković.
Ljudi više koriste osobne automobile nego javni gradski prijevoz
Što se tiče izdataka za prijevoz, Bejaković ističe kako je njihov velik udio u izdacima hrvatskih kućanstava prije svega posljedica toga što velik broj ljudi za odlazak na posao koristi vlastiti automobil, a to im, u usporedbi s javnim gradskim prijevozom, povećava troškove.
"Dio gradova u Hrvatskoj ima dobro organiziran javni gradski prijevoz, ali dio gradova nema. Ljudi su stoga okrenuti korištenju privatnih automobila, a onda su i troškovi veći", napominje Bejaković.
Na potrošnju stanovništva utječe i mentalitet: radije kupujemo mobitele, nego knjige
Kada se povuče crta, može se reći da je Hrvatska, s obzirom na primanja stanovništva, skupa zemlja. No, s obzirom na produktivnost, napominje Bejaković, naše su plaće prilično velike, iako se proizvodnost rada u Hrvatskoj posljednjih godina u dobroj mjeri povećala.
Na kraju, dodaje, ne može se cjelokupna struktura potrošnje kućanstava objasniti samo novcem. Značajnu ulogu u tome ima i mentalitet, kao i životne navike.
"Ako imamo za skupe mobitele, onda je teško racionalno objasniti zašto nemamo, primjerice, za kupnju knjiga“, zaključuje Bejaković.