Gospodarski rast u eurozoni u ovoj će godini iznositi samo 0,7 posto, isto kao i u SAD-u, dok bi svjetski BDP trebao porasti dva posto, prognoziraju analitičari The Economist Intelligence Unita
Eurozona je zasad uspjela izbjeći recesiju, ali u ovoj godini suočit će se s osjetnim usporavanjem gospodarskog rasta, upozorava se u novim prognozama The Economist Intelligence Unita (EIU), skupine analitičara vezanih uz poznati londonski tjednik The Economist.
Prema njihovim novim prognozama, bruto domaći proizvod (BDP) eurozone u ovoj će godini porasti samo 0,7 posto. U praksi, to će značiti stagnaciju europskoga gospodarstva.
Visoka inflacija nagriza kupovnu moć stanovništva
Prema prvim procjenama Eurostata, gospodarstvo eurozone prošle je godine poraslo 3,5 posto na godišnjoj razini.
Dinamika rasta BDP-a euorzone lani se smanjivala iz kvartala u kvartal. Tako je BDP eurozone u prvom tromjesečju 2022. godine porastao 5,5 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije, u drugom je tromjesečju rast iznosio 4,3 posto, u trećem tromjesečju 2,3 posto, a u četvrtom tromjesečju samo 1,9 posto.
Glavne razloge ovakvog usporavanja gospodarske aktivnosti u eurozoni, čiji je dio od 1. siječnja ove godine i Hrvatska, valja tražiti u visokoj inflaciji koja smanjuje kupovnu moć stanovništva, a time i njegovu potrošnju. Iako je Europa razmjerno brzo uspjela nadomjestiti ruske energente plinom i naftom iz drugih dijelova svijeta, a imala je i sreću da je zima bila blaga, divljanje cijena energenata i hrane odražavaju se na gospodarstvo zone eura u cjelini.
Među najvećim članicama eurozone najbolje će proći Italija, a najgore Njemačka
U prognozama EIU-a daju se procjene rasta BDP-a triju najvećih članica euro bloka. Najbolje bi, ako se uopće tako može govoriti, trebala proći Italija, kojoj analitičari EIU-a u ovoj godini prognoziraju rast BDP-a od vrlo skromnih 0,6 posto. Slijedi Francuska, s prognoziranim gospodarskim rastom u 2023. godini od samo 0,5 posto.
Gospodarstvo Njemačke, najveće i najznačajnije članice eurozone, u ovoj bi godini, prema prognozama EIU-a, trebalo ući u negativnu zonu, budući da bi se njemački BDP trebao smanjiti za 0,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Ipak, Njemačka bi, tehnički gledano, i u sljedećoj godini trebala izbjeći recesiju jer bi joj u minusu trebalo biti samo jedno tromjesečje, a ne dva uzastopna. No, općenito gledano, njemačko će gospodarstvo i cijelu ovu godinu provesti plešeći oko nule.
Blagi oporavak američkoga gospodarstva
Istu stopu rasta kao i eurozona, 0,7 posto, u ovoj bi godini trebao imati i SAD.
No, u EIU-u upozoravaju kako su ranije prognozirali da će američki BDP u ovoj godini rasti po stopi od samo 0,3 posto, što znači da se američki ekonomski izgledi zapravo popravljaju, iako sporo i skromno.
Isto se, međutim, ne može reći za Ujedinjeno Kraljevstvo. Britansku ekonomiju dosadašnja je kriza dobro protresla pa u EIU-u sada računaju da će se BDP Velike Britanije u ovoj godini smanjiti za 0,3 posto.
U Rusiji najveći pad gospodarske aktivnosti među velikim svjetskim gospodarstvima
U zoni minusa i u ovoj će godini biti Rusija, koja je već u 2022. godini potonula u recesiju.
Nastavak recesije za sankcijama pogođenu Rusiju izgledan je i u ovoj godini, a stručnjaci EIU-a prognoziraju da će ruski BDP u 2023. godini pasti za 2,4 posto, što će biti i najveći pad ekonomske aktivnosti među velikim svjetskim gospodarstvima.
Snažan oporavak Kine
S druge strane, u EIU-u očekuju da će kinesko gospodarstvo, nakon ukidanja strogih mjera za borbu protiv koronakrize, u ovoj godini porasti 5,7 posto.
No, gospodarski oporavak Kine za sobom povlači i veću potražnju za energentima, što je i jedan od razloga zbog kojeg će cijene nafte i plina i u ovoj godini ostati na visokim razinama. Drugi je razlog, jasno, nastavak rata u Ukrajini i primjene sankcija protiv Rusije.
Zamjetniji oporavak svjetskoga gospodarstva u 2024. godini
Kada se podvuče crta, proizlazi da će svjetski BDP u ovoj godini porasti za slabih dva posto.
Nešto primjetniji oporavak, ističu u EIU-u, izgledan je u 2024. godini, u kojoj analitičari očekuju rast svjetskoga BDP-a od 2,5 posto. No, i u sljedećoj godini nastavit će se brži rast gospodarske aktivnosti u zemljama u razvoju od onog u razvijenim državama.
Visoka inflacija
I u ovoj će godini problem biti visoka inflacija, iako se očekuje slabljenje inflacijskih udara.
U EIU-u prognoziraju da će maloprodajne cijene u svijetu u ovoj godini rasti po prosječnoj stopi od 6,7 posto, dok su lani rasle po stopi od 9,3 posto. Nešto sporiji rast cijena izgledan je tek u sljedećoj godini, 4,3 posto. Naravno, dinamika inflacije razlikovat će se od zemlje do zemlje.
"Razina cijena ostat će visoka čak i nakon jenjavanja inflacije, što će povećati rizik od socijalnih nemira", upozoravaju analitičari EIU-a u svojim novim prognozama.
Brojni rizici
Dodaju i kako su njihove prognoze podložne promjenama koje će ponajprije ovisiti o ratu između Rusije i Ukrajine i opasnosti da on eskalira.
"Rat utječe na svjetsko gospodarstvo kroz više cijene roba, narušavanje opskrbnih lanaca i rusko korištenje opskrbe energentima kao oružja", zaključuju u EIU-u.
Dodaju i kako ne očekuju skori završetak rata u Ukrajini.
No, među rizicima su i širenje socijalnih nemira u svijetu, zatim napeta situacija oko Tajvana i mogućnost pokretanja nove financijske krize nakon propasti američkih banaka SVB i Signature te nakon što je Credit Suisse došao na rub ponora.
Opasnost predstavlja i mogućnost pojave novog soja koronavirusa, odnosno rizik od nastavka pandemije.