Unatoč tome, u Hrvatskoj je zaposlenost i dalje među najslabijima u Uniji, a stručnjaci upozoravaju da razloge za to treba tražiti u dugom studiranju i ranom odlasku u mirovinu
Iako je ekonomska aktivnost u drugoj polovici prošle godine osjetno usporila, Hrvatska je u posljednjem tromjesečju 2022. imala najveći rast zaposlenosti u Europskoj uniji, pokazuju novi podaci eurostatističara.
Prema tim podacima, zaposlenost u Hrvatskoj u posljednja je tri mjeseca prošle godine porasla za 1,4 postotni bod, pa je u dobnoj skupini od 20 do 64 godine u našoj zemlji bilo zaposleno 70,5 posto stanovništva.
U trećem tromjesečju prošle godine u istoj je dobnoj skupini bilo zaposleno 69,1 posto stanovništva u Hrvatskoj.
Najveći pad zaposlenosti u Litvi
Istu je stopu rasta zaposlenih imala i Malta, najmanja članica EU.
S druge strane, na dnu ljestvice EU po rastu zaposlenosti u posljednjem lanjskom tromjesečju bila je Litva. U toj se baltičkoj zemlji udio zaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 64 godine u četvrtom tromjesečju čak i smanjio u odnosu na prethodni kvartal, i to za 1,5 postotnih bodova.
Zaposlenost je u četvrtom tromjesečju porasla i na razini EU u cjelini. Naime, u četvrtom tromjesečju prošle godine 74,9 posto stanovnika Unije u dobnoj skupini od 20 do 64 godine bilo je zaposleno, dok ih je u trećem tromjesečju bilo neznatno manje, 74,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
U Hrvatskoj krajem prošle godine preko 1,7 milijuna zaposlenih
I Anketa o radnoj snazi, koju provodi Državni zavod za statistiku (DZS), pokazala je rast broja zaposlenih u Hrvatskoj u posljednjem tromjesečju prošle godine. Prema tim podacima, u Hrvatskoj je u posljednjem lanjskom kvartalu bilo 1.719.000 zaposlenih, što je 9000 više nego u trećem tromjesečju.
Kada se broj zaposlenih u posljednjem lanjskom tromjesečju uspoređuje s onim u posljednjem tromjesečju 2021. godine, odnosno na godišnjoj razini, rast broja zaposlenih još je i veći i iznosi 26.000.
Valja, međutim, upozoriti da podaci državne statistike nisu u potpunosti usporedivi s podacima koje je objavio Eurostat i to iz jednostavnog razloga što podaci DZS-a obuhvaćaju sve zaposlene starije od 15 godina, dok podaci Eurostata obuhvaćaju samo one u dobi od 20 do 64 godine. Ta dobna skupina, doduše, čini najveći dio zaposlenih, ali ipak ne obuhvaća sve zaposlenike.
Također, treba reći da je u četvrtom tromjesečju, prema DZS-ovoj Anketi o radnoj snazi, porastao i broj nezaposlenih u Hrvatskoj, o čemu je Euractiv nedavno pisao. U posljednjem lanjskom tromjesečju u Hrvatskoj je posao tražilo 124.000 ljudi, što je tisuću više nego u trećem tromjesečju i 9000 više nego godinu ranije.
Kronični nedostatak radne snage
Premda podaci o rastu zaposlenosti u Hrvatskoj ulijevaju optimizam, stručnjaci upozoravaju da je stanje na hrvatskom tržištu rada daleko od dobrog.
Osim što nedostaje radne snage, što postaje sve veći uteg daljnjem ekonomskom razvoju zemlje, u Hrvatskoj je, upozorava Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, problem i nastavak prakse razmjerno kasnog ulaska na tržište rada, kao i ranih umirovljenja.
"Općenito govoreći, može se reći da Hrvati malo duže studiraju od drugih u EU, kao i da nešto ranije odlaze u mirovinu. Osim toga, kod muške populacije imamo velik broj ljudi u braniteljskoj mirovini. S druge strane, kod ženskog dijela populacije imamo nešto manje zaposlenih, što pokazuje da smo i dalje tradicionalno društvo", objašnjava Nestić za Euractiv.
Dodaje kako je teško izvlačiti zaključke samo na temelju jednog pokazatelja i u kratkom vremenskom roku. Ipak, jasno je da je masovno iseljavanje radno aktivnog stanovništva stvorilo veliku potražnju za radnom snagom u Hrvatskoj. No, i u takvim uvjetima, čini se, nije previše splasnula želja mnogih zaposlenih da ranije odu u mirovinu i tako si osiguraju kakve-takve sigurne prihode. Mnogi od prerano umirovljenih čak i nastavljaju raditi, legalno ili na crno.
Italija na začelju europske ljestvice zaposlenosti, ali ni Hrvatska ne stoji puno bolje
Unatoč rastu zaposlenosti, Hrvatska je i dalje pri dnu ljestvice EU po stopi zaposlenosti. Podaci Eurostata pokazuju da najveći udio zaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 64 godine u EU ima Nizozemska, 83,3 posto.
Po udjelu zaposlenih u spomenutoj dobnoj skupini ispred Hrvatske su i njeni susjedi – Mađarska, 80,4 posto, i Slovenija, 78,2 posto. Od članica Unije u okruženju ispred nas je i Austrija, s udjelom zaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 64 godine od 77 posto, pa čak i Bugarska, s udjelom od 76,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvatska i po udjelu zaposlenih kaska za prosjekom EU. U Uniji je, naime, u posljednjem lanjskom tromjesečju radilo, kako smo već spomenuli, 74,9 posto stanovnika u dobi između 20 i 64 godine.
S druge strane, manje udjele zaposlenih u toj dobnoj skupini od Hrvatske među članicama Unije imaju Španjolska, 69,3 posto, zatim Rumunjska, 68,8 posto, pa Grčka, 66,8 posto, i Italija, samo 65,4 posto. Italija je ujedno na začelju članica Unije po zaposlenosti populacije u dobi od 20 do 64 godine.
I u Srbiji raste udio zaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 64 godina, ali manji je nego u Hrvatskoj
Eurostat je objavio podatke i za Srbiju, koja je kandidat za članstvo. Prema tim podacima, u Srbiji je u posljednjem tromjesečju prošle godine radilo 69,1 posto stanovnika u dobnoj skupini od 20 do 64 godine, što je također manje nego u Hrvatskoj.
No, i Srbija je, baš kao i Hrvatska i EU u cjelini, u posljednjem lanjskom tromjesečju povećala udio ljudi u dobi od 20 do 64 godine koji rade. U trećem ih je tromjesečju, prema podacima eurostatističara, bilo 68,8 posto.
Rješenje u otežavanju odlaska u mirovinu
Nestić kaže kako bi trebalo poraditi na otežavanju odlazaka u mirovinu i tako povećati broj radno aktivnih.
Uvjeti za odlazak u mirovinu, napominje, u nas su i dalje blaži nego u većini europskih zemalja. Iako se prijevremeni odlazak u mirovinu kažnjava umanjenjem mirovine, penalizacija u Hrvatskoj, poručuje naš sugovornik, manja je nego u drugim zemljama.
Uz to, primjećuje naš sugovornik, u Hrvatskoj je i dalje puno zanimanja koja su pokrivena beneficiranim radnim stažem. Stoga bi, ističe, i tu trebalo napraviti određene promjene.
"Hrvatska ima dosta blaga pravila za prijevremeno umirovljenje. Trebalo bi poraditi na njihovu pooštravanju", zaključuje Nestić.