Gospodarstvo

PROPAST BANKE SVB: Posljedice za Europu nisu velike, kažu iz Europske komisije, ali pozivaju i na strožu regulativu

Autor Euractiv/Théo Bourgery-Gonse

Propast američke Silicon Valley Bank (SVB) imala je tek “ograničen utjecaj” na europska tržišta, a europski bankarski sektor i dalje je u dobrom stanju, kaže povjerenica Europske komisije za financijske usluge, Mairead McGuinness.

epa10525617 A worker stands near the screen displaying the Jakarta Composite Index at the Indonesia Stock Exchange in Jakarta, Indonesia,16 March 2023. Indonesian Coordinating Minister for Maritime Affairs and Investment Luhut Binsar Padjaitan, said the collapse of the US tech bank SVB, which rocked global financial markets, had not yet had an impact on the Indonesian banking industry EPA-EFE/ADI WEDA
Izvor: ADI WEDA/EPA

Tri američke bake - SVB, Silvergate i Signature - su bankrotirale proteklog vikenda. Do njihovog posrtanja došlo je prvo zbog pada u američkim sektorima kriptovaluta i tehnologije, nakon čega su uslijedili problemi s likvidnošću jer im je ponestalo gotovine za isplatu pologa korporativnim klijentima.

"Čini se da je izravan utjecaj tih zbivanja na Europsku uniju ograničen," rekla je McGuiness, dodajući da je reakcija tržišta EU bila "isprva negativna, ali nakon toga situacija se smirila."

Europski indeks dionica bankarskog sektora SX7P je uslijed toga pao za 7 posto, i pritom izgubio više od 120 milijardi eura tržišne vrijednosti u samo tjedan dana, procjenjuje agencija Reuters.

Problem je i što su banke depozite koristile za kupovinu dugoročnih obveznica, kojima je onda naglo pala vrijednost uslijed odluke američkih Federalnih rezervi o povećanju kamatnih stopa. Takva praksa da se depoziti koriste za investicije je inače uobičajena, no održiva je samo ako banke pametno raspodijele investicije i na taj način smanje rizik ulaganja - što ove tri banke nisu učinile.

Opet zakazala američka regulativa

Takav nesrazmjer u poslovanju te tri banke može se objasniti činjenicom da se u Americi za male i srednje velike banke ne primjenjuju tzv. Basel III kriteriji, kaže McGuinness.Radi se o međunarodno dogovorenim standardima koji propisuju pravila poslovanja i koji ukratko određuju koliko gotovine banka mora imati na raspolaganju kao osiguranje u slučaju neočekivanih gubitaka.

"Kad je Fed uveo mjere iz sporazuma Basel III u listopadu 2020., iskoristili su činjenicu da se u strogom smislu ti međunarodni dogovori primjenjuju samo na 'velike banke koje se bave međunarodnim poslovanjem'," napisao je analitičar Daniel Davies iz kompanije Frontline Analysis za Financial Times.

"Iako se u većini zemalja ta pravila ionako primjenjuju na cijeli bankarski sustav, Amerika ima snažan bankarski lobi [koji je usprotivio primjeni pravila i na manje banke]." To u praksi znači da su se te američke banke našle izložene na vrlo volatilnom tržištu tehnološkog sektora, i da onda nisu imale dovoljno sredstava za isplatu depozita. A regulatorna tijela nisu imala mogućnost nadzora koja bi im omogućila da na vrijeme primijete opasnost.

Stoga je glavna žena zadužena za financijske usluge u Europskoj uniji ponudila umirujuće riječi. "U Europskoj uniji, primjenjujemo standarde iz Basela na sve bankarske institucije," rekla je McGuinness, i u priopćenju triput ponovila tu rečenicu. Početkom tjedna, i francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire također je potaknuo tržišne aktere da se smire.

Veća sredstva za osiguranje investicija

U Europskoj uniji već se pregovara o primjeni viših stopa zaštitnog kapitala za bankarski sektor, kako bi ih se uskladilo sa standardima koje propisuje Basel III.

Banke obično koriste interne modele za izračun rizičosti vlastitih investicija, po kojem se onda određuje koliki je potreban zaštitni sloj kapitala. No, one su onda u iskušenju da podcjenjuju rizičnost po tim vlastitim kriterijima. Europska komisija sad predlaže novi tzv. output floor, mjeru koja propisuje potreban kapital u obliku postotka investicije.

"U svjetlu recentnih zbivanja, moramo revidirati, ispregovarati, i osigurati da razumijemo puni opseg u kojem EU može primjenjivati okvir iz Basela," rekao je na plenarnoj sjednici Jonás Fernández (S&D), vodeći europarlamentarac za pitanja financijskih usluga.

Legislativni paket mjera za bankarski sektor, kojeg je prvi put predložila Europska komisija u listopadu 2021, sad ulazi u interinstitucionalnu fazu tzv. trijaloga između Komisije, Europskog parlamenta, i Europskog vijeća.

"Iako na sve banke primjenjujemo ista pravila, EU ne koristi sve mjere propisane sporazumom Basel III," dodaje Fernández, i poziva Komisiju da sastavi nacrt novog zakona koji bi mogao bolje reagirati u slučaju bankrota banaka.

McGuinness također kaže da se treba više raditi na učinkovitoj regulaciji europskih ogranaka međunarodnih banaka iz trećih zemalja, i da Komisija pozorno prati situaciju i potencijal njenog širenja na tržištu EU.

"Moramo biti budni u novonastalim okolnostima," rekla je McGuinness.

Američki predsjednik Joe Biden pokušao je umiriti Amerikance uslijed zabrinutosti za financijski sustav u ponedjeljak, jer je više američkih i europskih banaka pretrpjelo gubitke zbog pada vrijednosti dionica uslijed raširene bojazni da će se ta "zaraza" proširiti.

Otežano financiranje za tehnološke startupe

U isto vrijeme, eurozastupnici upozoravaju da bi ova financijska kriza mogla ostaviti trajne negativne posljedice na sektor financiranja za tehnološke startupove, jer banke su sad daleko opreznije kad se radi o investiranju u rizičnije segmente tržišta.

Regulatorni sustav Europske unije funkcionira kao brana koja štiti europski financijski sustav od takvih globalnih "zaraza" i pruža veću stabilnost - no cijena toga jest u tome što tehnološke kompanije teže dolaze do financiranja, reklaje za Euractiv zastupnica Stéphanie Yon-Courtin (Renew). “SAD ima pravila koja nisu toliko stroga, ali imaju i veći financijski arsenal."

"Ovaj primjer iz Amerike za nas služi kao besplatno zvono za uzbunu. Ovo nije vrijeme da ublažavamo regulatorne mjere, čak i pod cijenu skupljih troškova financiranja za tehnološke startupe," rekao je zastupnik Marek Belka (S&D). No, zvona su sve glasnija.

Samo nekoliko sati nakon parlamentarne debate u srijedu potencijalna kriza europskog bankarskog sustava doimala se malo bliže. Zbog problema u švicarskoj banci poljuljanoj skandalima Credit Suisse na tržištu dionica počela je padati vrijednost bankarskog sektora. Švicarska središnja banka izdala je priopćenje u kojem je obećala da će podržati likvidnost te banke.

Dani koji su pred nama pokazat će koliko su zapravo izdržljive europske brane.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: SVB collapse has ‘limited’ impact on EU banks, Commission says)