Prijelaz s jednokratne ambalaže na onu za višekratnu upotrebu - kakvog predlaže Europska komisija - mogao bi imati kontraproduktivan efekt i dovesti do još veće zagađenosti, tvrdi se u istraživanju koje je naručio McDonald's.
Nova regulativa Europske unije za ambalažu i zbrinjavanje ambalažnog otpada (Packaging and Packaging Waste Regulation, PPWR) koju je Europska komisija predložila u studenom prošle godine sadrži i zabranu korištenja jednokratne ambalaže u restoranima, koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2030.
Ona također uključuje i ciljeve za povećanje upotrebe višekratnih tipova ambalaže za hranu iz dostave - 10 posto do 2030. i 40 posto do 2040. Međutim, izvješće konzultantske tvrtke Kearney utvrdilo je da će takav potez neizbježno dovesti do rasta plastične ambalaže koja će u međuvremenu zamijeniti papirnate vrećice, omote ili kutije za pizzu kakve danas koriste restorani za dostavu ili gostionice.
Za konzumaciju u restoranima, Kearney procjenjuje da će se se ukupna količina plastičnog ambalažnog otpada povećati "do 300 posto." Za hranu iz dostave količina "plastičnog ambalažnog otpada povećat će se za 1.500 posto." Ambalaža za višekratnu upotrebu u restoranima morat će se i prati nakon svake upotrebe, što znači da će za to biti potrebno dodatnih 1-4 milijardi litara vode, a usput će i stvoriti nove izazove vezane za higijenske i prehrambene standarde.
To bi onda moglo generirati još više emisija stakleničkih plinova vezanih za proizvodnju novih proizvoda od plastike, kao i energiju potrebnu za pranje ambalaže za višekratnu upotrebu - i to do 50 posto više u restoranima i do 260 posto više za hranu iz dostave.
Istraživanje tvrtke Kearney fokusiralo se na tzv. sektor neformalnih objekata za prehranu (informal eating out, IEO), u što spadaju lanci brze hrane poput McDonald'sa ili Starbucksa, ali i male gostione koje prodaju kebab ili prženu ribu. Radi se o "malom ali vrlo vidljivom sektoru" jer njihova ambalaža za hranu "ponekad se može naći na ulici" kad ih ljudi bacaju nakon konzumacije, kaže Johan Aurik, analitičar koji potpisuje istraživanje.
U tom sektoru neformalne prehrane uglavnom se danas koristi papirnata ambalaža poput kartona, kutija za pizzu, papirnatih vrećica, ubrusa ili papirnatih čaša. Ukupno 56 posto ambalaže u tom tipu restorana napravljeno je od kartona, 24 posto od papira, a samo 7 posto od plastike - dok se za ostatak koristi mješavina materijala.
"Svi se slažu da postoji ozbiljan problem" s ambalažnim otpadom, rekao je Aurik prošli tjedan na brifingu za novinare u Bruxellesu. Sad je pitanje, kaže Aurik, kako se uhvatiti ukoštac s njim. I iako je ambalaža za višekratnu upotrebu u nekim slučajevima najbolje rješenje, "to za ovaj sektor nije ispravan put."
McDonald's je protiv nove regulative
Američki multinacionalni lanac brze hrane McDonald's kaže da će prelazak na plastiku za višekratnu upotrebu označiti poništavanje godina napora uloženih u eliminiranje plastike iz njihovih restorana, u kojima se danas "gotovo isključivo" koristi ambalaža od vlakana ili papira.
"Uglavnom smo se riješili plastike u našim restoranima," rekao je novinarima u Bruxellesu izvršni potpredsjednik McDonald'sa Jon Banner, dodajući da ambalaža za višekratnu upotrebu znači i dodatne troškove u tom sektoru.
Da bi bila ekonomski i ekološki održiva, "čaša za višekratnu upotrebu bi trebala biti vraćena i ponovno upotrijebljena 50-100 puta," kaže Banner. "A već sad znamo da se to ne događa" u sektoru neformalne prehrane.
"Naravno, ideja da se nešto koristi više puta doima se kao očito rješenje. Ali to je puno složenije od tog," dodaje Banner. Primjerice u Njemačkoj McDonald's je zakonom prisiljen kupcima koji tako zatraže dati čaše za višekratnu upotrebu, čak i za hranu koju odnose iz restorana. No, oko 70 posto tih čaša kupci nikad ne vrate nazad, iako za to plaćaju 2 eura pologa, kaže se u studiji konzultanatske kuće Kearney.
"One mogu završiti u smeću ili na deponiju, ili ih ljudi koriste kod kuće - nemamo pojma," kaže Banner. Prema tom izvještaju, prvi prioritet bi trebalo biti povećanje infrastrukture za recikliranje ambalaže koju koriste restorani, dok se ambalaža za višekratnu upotrebu uopće ne bi trebala uvoditi.
Mjere koje predlaže EU - kojima je cilj preokretanje trenda sve većih količina smeća koje se generira u Europi - dovest će do prijepora u predstojećem periodu u kojem zastupnici u Europskom parlamentu i države članice EU zauzimaju stav o tom pitanju.
Studiju konzultanata iz Kearneya njemačka eurozastupnica iz redova Zelenih Malté Gallée opisala je kao "smiješnu." Prema njoj, u istraživanju se analitičari nisu ozbiljno posvetili razmatranju potencijalnih koristi ponovne upotrebe ambalaže - već samo njenim troškovima.
Pretpostaviti da ljudi neće vraćati takve čaše, na primjer je "jednostavno pogrešno," rekla je za Euractiv. "Naravno, pitanje je kako će ih vraćati, i moramo raditi na razvoju sustava za to," kaže Gallé, dodajući da su programi povratne naknade jedan od načina za postizanje većeg povrata takve ambalaže. Jedno od rješenje koje ona predlaže je i udruživanje nabavke, jer ako svi restorani koriste istu ambalažu onda bi to snizilo troškove proizvodnje. "A to bi naposljetku rezultiralo daleko manjim efektom za okoliš nego ambalaža za jednokratnu upotrebu."
"Mislim da je ta studija jasan znak da se boje donositi odluke koje bi pospješile ponovnu upotrebu proizvoda," kaže Gallée. Nadalje, kaže da u istraživanju nisu izračunali trošak dodatnog smeća i čišćenja istog koje proizlazi iz korištenja ambalaže za jednokratnu upotrebu. "Posebice ambalaža iz McDonald'sa, koju se po cijelom svijetu može naći odbačena u prirodi, a novac koji se troši na to čišćenje je kompenzacija za to gomilanje. To je nešto o čemu uopće nisu vodili računa."
Svi podržavaju Green Deal
Banner ustraje da McDonald's podržava ciljeve iz programa EU za borbu s klimatskim promjenama, tzv. Green Deal, ali ističe da bi predloženi zakon Europske komisije mogao imati "potencijalno neželjene posljedice." "Fokusiranjem isključivo na ambalažu za višekratnu upotrebu, ta regulativa će zapravo biti kontraproduktivna ciljevima iz Green Deala. A kako mi podržavamo Green Deal, to nas zabrinjava," kaže Banner.
Pitanje je i šire od prehrambene industrije, jer zahvaća cijeli opskrbni lanac koji o njima ovisi i koji bi također mogao biti pogođen novim mjerama. "Cijeli sektor maloprodaje će osjetiti posljedice," kaže Eleni Despotou, glavna tajnica sektorskog udruženja proizvođača kartona FEFCO.
Kao primjer, Despotou navodi kutije za jagode koje se često mogu vidjeti na policama supermarketa. "To je ambalaža za jednokratnu upotrebu, a neke su napravljene od papira. Koja bi za njih bila alternativa ako se propiše da ih se mora zamijeniti ambalažom za višekratnu upotrebu?"
Prema njoj, jedina alternativa bi bila plastika, jer je lakša i jeftinija od metala, stakla ili drva. "Ali onda imate problem s higijenom, jer te kutije treba prikupiti, oprati, i vratiti nazad na police... A tijekom cijelog tog procesa uvodite rizik od uvođenja patogena koji bi mogli doći i do hrane."
"Tako da usprkos dobrim namjerama, primjena takvih pravila bi u praksi mogla potencijalno uzrokovati više problema nego što ih rješava," Despotou je rekla u razgovoru za Euractiv. Prijedlog Komisije također neki kritiziraju jer ne vodi računa o specifičnostima pojedinih država EU, poput primjerice sustava za recikliranje i prikupljanje otpada koji su po državama nejednako razvijeni.
"U Europskom parlamentu oštro se protivimo bilo kakvom pokušaju da se s vrha nameću jednostrane odluke, koje ne uzimaju u obzir industrijske specifičnosti svake pojedine članice," rekao je talijanski eurozastupnik desnog centra Massimiliano Salini, koji je bio domaćin događaja u Europskom parlamentu na kojem se raspravljalo o studiji konzultanata iz Kearneya.
"Smatramo da je potpuno pogrešno davati prednost modelu ponovne upotrebe nauštrb onog za recikliranje," dodaje Salini, dodajući da "takav pristup može samo otežati napore koje ulažu europske kompanije za postizanje europskih ciljeva za recikliranje." Salini je član stranke Forza Italia, bivšeg premijera Silvija Berlusconija.
S njim se slaže i Salvatore de Meo, još jedan talijanski eurozastupnik iz stranke Forza Italia, koji je zadužen za sastavljanje mišljenja o novom zakonu o ambalaži za parlamentarni odbor za poljoprivredu. De Meo upozorava da bi predložene mjere mogle imati ogroman ekonomski efekt za cijeli reciklažni sektor, koji je u Italiji već prilično etabliran.
Također sumnja u procjenu utjecaja te mjere koju je napravila Europska komisija, jer tvrdi da podaci korišteni za njihovu cost-benefit analizu nisu bili ažurni ili točni. Europska komisija odbila je komentirati izjave De Mea. Eurozastupnici iz drugih političkih skupina u Europskom parlamentu nisu odgovorili na upite Euractiva.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: McDonald’s warns EU packaging law will cause plastic surge)