Države EU sustavno podcjenjuju brzinu se energija iz obnovljivih izvora dodavati u distribucijsku mrežu, što znači da je manjak investiranja u razvoj mreže još veći nego što se mislilo, pokazuje novo istraživanje.
Europa ima problem s naponskom mrežom. Iako se ubrzano radi na dodavanju novih solarnih panela i vjetroturbina, investicije u visokonaponske dalekovode i niskonaponske distribucijske mreže su u velikom zaostatku. U jednom izvješću za 2023. procijenjeno je da će do 2030. taj jaz iznositi oko 583 milijarde eura.
Jedanaest od 27 država članica u svojim planovima za razvoj distribucijskih mreža ne uzima u obzir obnovljive izvore i struju dobivenu iz njih, što bi moglo stvoriti usko grlo u energetskoj tranziciji, "ako se planovi ne ažuriraju," kaže Elisabeth Cremona, analitičarka iz think-tanka za čistu energiju Ember, koja je provela studiju.
Uz velike količine solarne i vjetroturbinske energije, u istraživanju se utvrdilo da 19 planova za budući razvoj elektrodistribucijske mreže podcjenjuje nove solarne kapacitete za ukupno 205 GW, dok se količine struje dobivene energijom vjetra podcjenjuju u deset zemalja EU, i to za ukupno 17 GW.
Bez dalekovoda, novi solarni paneli ostat će isključeni. "Osigurati da se solarna energija i vjetroturbine doista mogu spojiti na mrežu jednako je ključno kao i sama izgradnja panela i turbina," kaže Cremona.
Uska grla u mreži mogu biti i opasnost za energetsku tranziciju, jer, ovisno o državi, novoizgrađeni solarni paneli često moraju čekati mjesecima da ih se spoji s mrežom kako bi počeli vraćati novac ulagačima. Zato su važne i prikladne prognoze i planiranja električne mreže, kako bi se osiguralo da se električna energija iz regija s velikim potencijalom iz obnovljivih izvora može prenijeti u centre koji iumaju veliku potražnju za strujom.
Neke zemlje sučeljavaju se sa situacijama kao u Njemačkoj, gdje je zbog otpora javnosti došlo do višegodišnjeg zastoja u izgradnji dalekovoda za prijenos struje iz vjetroturbina sa sjevera na jug. Danas je zbog toga ostalo neizgrađeno oko 6.000 kilometara planirnih dalekovoda, a posljedica je da su računi za struju u Njemačkoj veći nego u većini Europe.
I stanje će se samo dodatno pogoršati. "Mreže neće biti spremne za predstojeći val solarne energije," kažu iz Embera. Budući da na europskim tržištima energije iz obnovljivih izvora sve više dominiraju solarni paneli, planovi država članica EU za izgradnju dalekovoda odstupaju od ažuriranih projekcija za čak 82 posto.
No, u široj slici značajne iznimke su Hrvatska, Danska, Finska i Nizozemska, čiji planovi državaju korak s očekivanim porastom proizvodnje struje od energije sunca i vjetra.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Europe’s high-voltage grid investment gap worse than feared)