Europska zabrana prodaje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035. najnepopularnija je klimatska mjera u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj, pokazuje nedavno istraživanje javnog mnijenja u te tri zemlje.
Članice EU i Europski parlament donijeli su 2023. de facto zabranu prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila koja stupa na snagu 2035., propisivanjem da će biti dopuštena samo vozila sa nultom stopom emisija.
Ta odluka, poznata i kao zabrana motora s unutarnjim izgaranjem, najmanje je popularna klimatska mjera, s popisa od 40 opcija koje su ispitanicima ponudili istraživači sa Sveučilišta Oxford, Sveučilišta Humboldt u Berlinu i Hertie School u Berlinu, objavljenom u petak.
U anketi se tražilo od 15.000 ispitanika u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj da ocijene pojedine klimatske mjere, i postojeće stanje, kako bi se mogla izračunati relativna popularnost pojedinih mjera.
U sve tri zemlje zabrana benzinaca i dizelaša bila je na samom dnu liste. Nakon nje, najmanje popularna mjera je povećanje naknada za emisije CO2 (u Njemačkoj i Poljskoj) i izuzimanje električnih vozila od plaćanja cestarina (u Francuskoj).
Iako je nezadovoljstvo zabranom benzinaca najveće među biračima krajnje desnice, zbog nje negoduju birači s cijelog političkog spektra, što je čini najmanje popularnom opcijom i među biračima stranaka lijevog centra, poput njemačkog SPD-a, Poljske Lewice i francuske Parti Socialiste (sve tri su članice kluba S&D).
Za razliku od stranaka desnog centra i stranaka krajnje desnice, skupina S&D koja u Europskom parlamentu okuplja socijaldemokratske stranke uvijek je podržavala tu mjeru, uz argument da je potrebno postići klimatsku neutralnost u cijeloj EU do 2050. - i da proizvođačima automobila treba pružiti potrebnu jasnoću kako bi se fokusirali na razvoj električnih automobila.
Iako je EPP, klub desnog centra, odustao od obećanje o poništenju zabrane iz svojeg programa za predstojeće europske izbore, Jens Gieseke, glavni pregovarač EPP-a o emisijskim pravilima za automobile, rekao je Euractivu da će "u svakom slučaju" doći do revizije te odluke.
Popularne mjere
S druge strane, najpopularnije klimatske mjere uključuju veća državna izdvajanja za javni promet (Njemačka), prijelaz na ekološki prihvatljivo grijanje u javnim zgradama (Francuska, Poljska) i druge mjere u kojima se teret stavlja na tijela javne vlasti i velike korporacije - a ne na potrošače.
"I dalje vidimo širok spektar mjera za koje ljudi smatraju da su bolje nego da se po pitanju klimatskih promjena ne čini ništa," pojasnio je u srijedu Nils Redeker iz Hertie School Berlin na predstavljanju prvih rezultata studije. Tim spektrom, kazao je, dominiraju "zelena ulaganja i mjere vezane za industrijsku politiku."
"Tu ima i dosta popularnih regulatornih intervencija, primjerice zeleni standardi za proizvodnju energije, zeleni standardi za industriju - ali i vrlo ciljane intervencije, poput zabrane letova na kratkim relacijama, ili privatnih zrakoplova," dodaje Redeker.
Regulativa je popularna "kada ne utječe izravno na ljude i njihov svakodnevni život."
Ipak, nema otpora zelenim politikama
Unatoč tome, autori studije odbacuju rašireno mišljenje da postoji široko nezadovoljstvo protiv ekoloških mjera, tvrdeći kako bi "čak i nakon pet godina snažne europske politike usmjerene na ekologiju, te unatoč visokoj inflaciji, teškom gospodarskom kontekstu i gorućim sigurnosnim pitanjima, većina birača i dalje podržati ambicioznije klimatske mjere."
"Europska izborna kampanja u kojoj se stranke pokušavaju natjecati oko toga tko će više srezati svoje ambicije vezane za klimu jednostavno bi promašila puls birača i njihova stajališta."
Umjesto toga, autori studije izražavaju nadu u veću fokusiranost na javna ulaganja, primjerice kroz fond za industrijsku politiku na razini EU, koji bi se mogao usredotočiti na zelena ulaganja - ali također dovesti i do smanjenje gospodarske ovisnosti o trećim zemljam i bolje konkurentnosti europskih industrija.
"Tu će biti važno odgovoriti na pitanje financiranja," kaže Jannik Jansen, još jedan suautor izvješća.
Za većinom nepopularne mjere, kao što su više cijene emisija koje proizvode benzin i dizel, autori kažu da bi trebalo razmisliti o preraspodjeli prihoda od tog nameta - posebice onim kućanstvima s najnižim prihodima - mogla smanjiti negodovanje javnosti.
"Vidimo konsenzus između sve tri zemljama, kao i među biračima svih stranaka, da bi taj prihod trebalo preraspodijeliti blago progresivno," kazao je Jansen, dodavši kako to znači da bi "kućanstva s niskim ili srednjim dohotkom trebala dobiti veći postotak."
Međutim, preraspodjela po glavi stanovnika, u njemačkoj poznat kao klimageld ("klimatski bonus"), prema kojoj bi svaki građanin dobio fiksnu paušalnu naknadu - koju zagovaraju njemački Zeleni i liberalni FDP - bila bi "iznenađujuće nepopularna," dodaje Jansen.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Combustion engine ban least popular climate policy in Germany, France, Poland, survey shows)