Stručnjaci kažu da bi Hrvatska trebala još više koristiti i hidroenergiju pa predlažu gradnju novih reverzibilnih hidroelektrana
Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji struje u Hrvatskoj u 2022. godini je iznosio 55,5 posto, pokazuju novi podaci eurostatističara.
To je Hrvatsku svrstavalo u sam vrh članica Europske unije po korištenju zelene energije u proizvodnji struje.
Struja iz obnovljivih izvora zastupljenija jedino u Švedskoj, Danskoj, Austriji i Portugalu
Naime, veći udio obnovljivih izvora energije u zadovoljavanju potreba za strujom u EU su 2022. imale samo Švedska, 83,3 posto, zatim Danska, 77,2 posto, i Austrija, 74,7 posto, kao i Portugal, 61 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje u Hrvatskoj je 2022. bio znatno veći od prosjeka cijele Unije koji je iznosio 41,2 posto.
Mađarska iz 'obnovljivaca' dobiva samo 15 posto struje
Po proizvodnji struje iz obnovljivih izvora energije, Hrvatska prednjači i među članicama EU koje je okružuju.
Tako je Mađarska iz obnovljivih izvora energije u 2022. dobila samo 15,3 posto električne energije koju je potrošila, što je i jedan od najmanjih udjela u EU.
Istodobno, Slovenija je iz "obnovljivaca“ dobila 37,1 posto struje koju je potrošila u toj godini, isto kao i Italija.
Crna Gora znatno više od Hrvatske koristi zelenu energiju
Među zemljama u okruženju Hrvatske koje nisu članice EU, najveći udio struje dobivene iz obnovljivih izvora energije u 2022. je imala Crna Gora, 63,2 posto. To je i znatno veći udio od onoga koji "obnovljivci“ imaju u proizvodnji struje u Hrvatskoj.
U Srbiji je udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje koju je ta zemlja potrošila 2022. godine iznosio 38,1 posto.
Podataka za Bosnu i Hercegovinu za 2022. godinu nema, ali oni posljednji se odnose na godinu ranije pa se može pretpostaviti da se situacija u samo godinu dana vjerojatno nije previše promijenila. Prema podacima za 2021., BiH je iz obnovljivih izvora energije zadovoljila 36,6 posto svoje ukupne potražnje za strujom u toj godini, pokazuju podaci Eurostata.
Snažan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
Značaj obnovljivih izvora energije (i) u proizvodnji struje u EU i Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Tako je Hrvatska u 2012. godini, što je bila posljednja godina prije ulaska u EU, iz obnovljivih izvora dobivala 38,8 posto struje, dok je udio "obnovljivaca“ u proizvodnji struje u EU iste godine iznosio 25,1 posto.
U istom su razdoblju znano porasli udjeli "obnovljivaca“ i u zemljama u okruženju Hrvatske.
Tako je Italija u 2012. iz obnovljivih izvora dobila 27,4 posto struje koju je potrošila, Slovenija 31,6 posto, a Mađarska samo 6,1 posto.
I hrvatski susjedi koji nisu u EU u spomenutom su razdoblju povećali proizvodnju struje iz obnovljivih izvora.
Srbija je, primjerice, u 2012. godini iz "zelenih izvora" energije dobila 28,5 posto struje koju je potrošila. Crna Gora je iz tih izvora crpila 42,8 posto potrošene struje.
Za BiH nedostaju podaci i za 2012. godinu. No, dostupni su oni za 2014. godinu. Oni pokazuju da je BiH iz obnovljivih izvora dobila 24,9 posto struje koju je te godine potrošila, odnosno četvrtinu ukupne potrošnje.
Obnovljivi izvori najmanje se koriste na Malti
Inače, među članicama Unije, obnovljive izvore energije najmanje koristi Malta. U slučaju te najmanje članice EU, udio struje dobivene iz obnovljivih izvora u 2022. je iznosio samo 10,1 posto.
Tek nešto više obnovljive izvore koristi već spomenuta Mađarska, s udjelom od 15,3 posto, i Češka, s udjelom od 15,5 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala 'zelenu tranziciju'
Rast korištenja obnovljivih izvora energije dio je zelene politike EU koja nastoji smanjiti potrošnju fosilnih goriva koji zagađuju okoliš.
Na rast korištenja "obnovljivaca“ posljednjih godina posebno je utjecala ruska agresija na Ukrajinu u veljači 2022. godine, nakon koje je uslijedio i "energetski razvod“ EU s Rusijom, odnosno uvođenje embarga na uvoz ruske nafte (uz određene izuzetke) i značajno smanjenje kupnje ruskoga plina.
Osim okretanja drugim tržištima iz kojih sada uvozi energente, posebno onima na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i SAD-u, EU se okrenula i još većem korištenju obnovljivih izvora energije.
U EU se najviše koriste vjetroelektrane i hidroelektrane
Među njima, kako pokazuju podaci Eurostata, EU najviše koristi energiju vjetra, iz koje je 2022. proizvela više od trećine, odnosno 37,5 posto struje dobivene iz obnovljivih izvora.
Slijedi hidroenergija, s udjelom od 29,9 posto, zatim solarna energija, s udjelom od 18,2 posto, te biogoriva, s udjelom od 6,9 posto. Iz ostalih obnovljivih izvora, EU je u 2022. dobila 7,5 posto "ekološki čiste“ struje.
Naravno, korištenje obnovljivih izvora razlikuje se od zemlje do zemlje. Tako, primjerice, Švedska u svom "miksu“ obnovljivih izvora gotovo podjednako koristi i vodenu energiju i energiju vjetra. U Danskoj je, pak, naglasak na energiji vjetra, a u Austriji na hidroenergiji.
Kod nas i dalje velik udio u proizvodnji struje imaju termoelektrane
Prema podacima udruženja OIE Hrvatska, od ukupno raspoloživih 18.416 gigavatsati električne energije u Hrvatskoj 2022. godine, 5229 gigavatsati ili 28,4 posto proizvele su hidroelektrane. Po tome, hidroenergija i u Hrvatskoj ostaje primarni izvor proizvodnje struje.
Slijedi proizvodnja struje iz termoelektrana. U termoelektranama je 2022. proizvedeno 3406 gigavatsati struje ili 18,5 posto. Već i taj udio govori da su termoelektrane na plin i lož ulje i dalje vrlo značajan proizvođač struje u Hrvatskoj, iako ne spadaju u kategoriju "zelene energije".
Slično je i s nuklearkom Krško, koja je u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske. Iz te je nuklearke Hrvatska u 2022. dobila ukupno 2656 gigavatsati struje ili 14,4 posto ukupno raspoložive električne energije.
Rast proizvodnje struje u vjetroelektranama i na biomasu
Značajan udio struje, 12,5 posto, Hrvatska je 2022. proizvela i u vjetroelektranama. One su nam te godine osigurale 2301 gigavatsat električne energije.
U OIE Hrvatska ističu kako posljednjih godina bilježimo rast proizvodnje struje na biomasu. Ipak, iz biomase smo 2022. godine proizveli samo 631 gigavatsat električne energije, što je činilo samo 3,4 posto raspoložive struje u toj godini.
Kada se biomasi doda i bioplin, iz kojeg smo 2022. proizveli 340 gigavatsati struje ili 1,85 posto, onda udio struje iz raznih biopostrojenja raste na 971 gigavatsat ili 5,3 posto.
Porazni rezultati u proizvodnji struje u sunčanim i geotermalnim elektranama
Znatno poraznije rezultate imamo u korištenju sunčane i geotermalne energije, iako su hrvatski potencijali u tim područjima ogromni.
Tako podaci OIE Hrvatska pokazuju da smo u 2022. godine u sunčanim elektranama proizveli samo 79 gigavatsati električne energije, čime je udio energije sunca u ukupnoj raspoloživoj električnoj energiji u Hrvatskoj iznosio tek nešto više od 0,4 posto.
Proizvodnja struje iz geotermalnih izvora još je slabije zastupljena. Podaci OIE Hrvatska za 2022. godinu pokazuju da smo iz geotermalnih izvora proizveli samo 24 gigavatsata električne energije, što je tek nešto više od 0,1 posto ukupne raspoložive struje u toj godini.
U 2022. uvezli 11,5 posto struje
Posljedica svega toga je da Hrvatska ostaje neto uvoznik električne energije, iako bi, po svojim potencijalima, mogla biti njen veliki izvoznik.
Tako smo u 2022. godini ukupne potrebe za električnom energijom morali namiriti uvozom 2120 gigavatsati struje, što je činilo 11,5 posto ukupno raspoložive električne energije u Hrvatskoj u toj godini, pokazuju podaci OIE Hrvatska.
OIE: Moramo ubrzati gradnju sunčanih i vjetroelektrana
Kada se podvuče crta, podaci OIE Hrvatska za 2022. godinu pokazuju da u proizvodnji struje u Hrvatskoj i dalje dominiraju fosilna goriva. Njihovi podaci se po tome razlikuju od podataka Eurostata.
Prema računicama tog udruženja, struja iz fosilnih goriva činila je 53 posto u strukturi raspoložive električne u Hrvatskoj u 2022. godini, dok je na struju dobivenu iz obnovljivih izvora otpadalo 47 posto.
U OIE Hrvatska zaključuju kako moramo ubrzati gradnju sunčanih i vjetroelektrana, za čiji razvoj ima velike potencijale. Instaliranje tih elektrana u budućnosti bi nas riješilo ovisnosti o uvozu struje.
'Najviše energije uvozimo ljeti kada bismo mogli proizvoditi struju u sunčanim elektranama'
Njihove kalkulacije pokazuju da bi se taj cilj mogao ostvariti gradnjom kapaciteta od 2000 megavata sunčanih elektrana i 1000 megavata novih vjetroelektrana.
"Vidljivo je da najviše energije uvozimo ljeti kada bismo uz pomoć energije sunca mogli zadovoljiti većinu energetskih potreba Hrvatske, a proizvedene viškove izvoziti. No i dalje smo na začelju Europe po korištenju energije sunca“, ističu u OIE Hrvatska.
Štern: Trebaju nam jedna ili dvije reverzibilne hidroelektrane
Neovisni energetski stručnjaci se slažu s ocjenom da Hrvatska ima velike potencijale za daljnji rast proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije.
Stručnjak za energetiku Davor Štern ocjenjuje da posebno veliki potencijali postoje u hidroenergiji. Hrvatska, naime, obiluje vodom, ali njeni kapaciteti u proizvodnji hidroenergiji uglavnom datiraju iz vremena bivše države.
"Hrvatskoj su potrebne još jedna ili dvije reverzibilne hidroelektrane“, ističe Štern za Euractiv.
Prema podacima OIE Hrvatska, u postojećim reverzibilnim hidroelektranama smo u 2022. proizveli samo 139 gigavatsati struje, što čini manje od 0,8 posto naše ukupne potražnje za električnom energijom u toj godini.
Problemi s birokracijom
No, Štern upozorava kako glavnu kočnicu razvoju dobivanju struje iz obnovljivih izvora energije predstavlja preveliko birokratiziranje.
Kaže da je problem i u organizaciji tržišta obnovljivih izvora, posebno u prijenosu tako proizvedene struje, budući da u nekim dijelovima zemlje nema dovoljno razvijene mreže.