Članice EU uspjele su u utorak prekinuti višemjesečni zastoj i usuglasiti stajalište o reformi europskog tržišta električne energije, s kojim će krenuti u pregovore s Europskim parlamentom u narednim mjesecima
Prijedlog je isprva podnesen u ožujku 2023. kako bi se spriječila nova kriza cijena energenata, i to uz pomoć dugoročnih ugovora o nabavi kako bi se osigurala stabilnost cijena i potaknula jeftina proizvodnja iz obnovljivih izvora.
Međutim, reforma je odmah naišla na poteškoće jer su se pojavili prijepori oko francuske želje za produljenjem životnog vijeka već postojećih nuklearnih elektrana, za što Njemačka tvrdi da bi moglo narušiti europsko tržište.
No, sporazum je na kraju ipak postignut.
Poticanje ulaganja u čistu infrastrukturu
"Zahvaljujući tom sporazumu potrošači širom EU imat će stabilnije cijene energenata, manje će ovisiti o cijenama fosilnih goriva i bolje će se zaštititi od budućih kriza. Ubrzat ćemo i uvođenje obnovljivih izvora energije, jeftinijih i čišćih izvora energije za naše građane", izjavila je španjolska potpredsjednica Europskog vijeća Teresa Ribera, koja je predsjedavala sastankom u okviru predsjedanja Španjolske.
Povjerenica EU za energetiku Kadri Simson također je pozdravila sporazum.
"To će pomoći povećati otpornost europskog tržišta električne energije na bilo kakve buduće cjenovne šokove koji proizlaze iz napetosti na tržištima plina, ali i pomoći u pripremi za dekarboniziranu budućnost".
Dodala je kako će to donijeti i više predvidljivosti za elektroenergetski sektor i potaknuti ulaganja u čistu infrastrukturu.
Spor oko tržišnog natjecanja
Borba oko toga bi li dvosmjerni ugovori stvorili nepošteno tržišno natjecanje dovela je do sukoba Francuske i Njemačke, dok su sve manje države članice pozivale na EU da očuva ravnopravne uvjete za sve. Ti su ugovori ugrađeni u prijedlog Komisije čim se u prijedlog uključila i državna potpora.
Međutim, mnogi su strahovali da će državna pomoć za produljenje životnog vijeka francuskih nuklearnih elektrana omogućiti Parizu da subvencionira proizvodnju jeftine struje, što bi onda dalo nepravednu prednost francuskoj industriji.
Njemačka je također izrazila zabrinutost zbog nedostatka konkurencije na francuskom nuklearnom tržištu, gdje državna elektroenergetska kompanija EDF drži monopol i gdje nema konkurentnih natječaja za ugovore o nuklearnoj energiji.
Problem ugovora o razlici u cijeni
"Od ključne je važnosti da se ne naruše ravnopravni uvjeti među zemljama članicama", izjavio je njemački ministar gospodarstva i klimatskih promjena Robert Habeck.
"To je poseban problem kada su razine [ugovora o razlici cijene, CfD] određene na regulatoran i nekonkurentan način i kada se ogromne količine prihoda [od CfD-a] mogu raspodijeliti industrijskim granama, uključujući i za produljenje životnog vijeka elektrana", upozorio je Habeck, dodavši kako je to "zabrinjavajuće" za mnoge države članice.
CfD ugovori omogućavaju vladama da prisvoje dodatnu zaradu u situacijama kad zbog poremećaja tržišta cijena struje poraste na razine daleko veće od proizvodnih. Dok je Pariz inzistirao da se u pravila o CfD ugovorima uvrsti i nuklearna energija, Berlin je ustrajavao da bi to francuskoj industriji omogućilo nepoštenu prednost.
Kompromisno rješenje
Francuska ministrica Agnès Pannier-Runacher izjavila je prije sastanka kako je "vrlo iznenađena" tvrdnjama kako bi CfD ugovori za nuklearnu energiju narušili tržište EU.
"Ne vidim nikakav rizik narušavanja tržišnog natjecanja, s obzirom da je cijena nuklearne energije približno jednaka današnjoj cijeni većine postojećih obnovljivih infrastruktura", rekla je Pannier-Runacher, dodavši kako nuklearna energija također pomaže u stabilizaciji električne mreže.
Zemlje EU riješile su to pitanje novim tekstom kojeg je iznijelo španjolsko predsjedništvo u zadnji čas, djelomično na temelju njemačkog prijedloga. Njime su CfD ugovori za struju iz postojeće infrastrukture navedeni tek kao "opcija," a Komisija je zadužena za nadzor takvih postupaka kako bi se izbjeglo nepošteno tržišno natjecanje - kao što to već čini u slučaju državnih potpora.
Dvosmjerni CfD ugovori će, s druge strane, ostati obavezni za ulaganja u "nove elektrane koje koriste energiju vjetra, solarnu ili geotermalnu energiju, hidroenergiju bez rezervoara i nuklearnu energiju" kako bi se osigurala predvidivost i sigurnost, navodi se u priopćenju koje je objavilo Vijeće.
"Prihodi bi se raspodijelili krajnjim kupcima, a također bi se mogli koristiti i za financiranje troškova izravne potpore za plaćanje troškova struje, ili za ulaganja za smanjenje troškova električne energije za krajnje kupce", dodaje se u izvješću.
Francuska i Njemačka zadovoljne
Nakon sastanka i Pannier-Runacher i Habeck pozdravili su sporazum.
Većina propisa iz reforme, uključujući i veću potporu za sporazume o kupovini električne energije i zaštiti potrošača, dogovorena je još u lipnju. Međutim, dvije preostale problematične točke bile su ugovori o razlici (CfD) i izuzeće ugljena kao rezervnog izvora za proizvodnju energije.
Članice koje brane ambiciozne klimatske ciljeve upozorile su kako će uvrštenje ugljena poslati pogrešan signal uoči međunarodne konferencije o klimi COP28 u Dubaiju, na kojoj će EU inzistirati na postupnom ukidanju "nesmanjenih emisija", odnosno ugljičnih emisija koje se ispuštaju u atmosferu, a da se primjenom neke tehnologije ne pročišćavaju.
"Dogovorili smo povećanu stopu emisija kako bismo postigli većinu glasova za prijedlog. No to je u suprotnosti s klimatskim ciljevima EU i šalje posve pogrešan signal za COP28", kazao je Habeck.
Razgovori počinju u četvrtak
Reforma sad kreće u trostrane pregovore između Europske komisije, članica EU i Europskog parlamenta.
Razgovori će započeti u četvrtak, a španjolsko predsjedništvo Vijeća nada se da će se reforma dovršiti i u konačnom obliku usvojiti do kraja tekuće godine.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Breakthrough as EU countries agree position on electricity market reform)