Dok separatistički proruski dio Moldavije i dalje nabavlja jeftini plin iz Rusije, ostatak zemlje je nakon početka rata u Ukrajini ubrzao integraciju s europskom energetskom mrežom, objašnjava moldavski ministar u razgovoru za Euractiv
U trenutku kad je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači prošle godine, Moldavija je pokrivala 100 posto svojih potreba za plinom nabavom iz Rusije. Ta zemlja je toliko bila ovisna o ruskom plinu da nije čak ni imala vlastito Ministarstvo energetike.
Međutim, u prosincu je Moldavija potpuno prestala kupovati plin od Rusije i odlučila se opskrbljivati plinom kupljenim na međunarodnom tržištu, uz pomoć Europske unije.
Nisu još raskinuli plinske veze s Rusijom
I po prvi put u povijesti te zemlje, Moldavija sada ima Ministarstvo energetike. Njega vodi Victor Parlicov, bivši direktor moldavske agencije za nadzor energetskog tržišta, koji je imenovan na mjesto ministra u veljači 2023.
Ali to ne znači da je Moldavija potpuno raskinula veze s ruskim plinom.
"Ruski plin i dalje ima svoju ulogu", rekao je Parlicov u ekskluzivnom razgovoru za Euractiv, tijekom njegovog posjeta Bruxellesu gdje je sudjelovao na sastanku dužnosnika EU i Moldavije o energetici.
Problem Pridnjestrovlja
Parlicov pritom misli na poseban dogovor kojeg Moskva ima s Transnistrijom (Pridnjestrovljem), proruskim autonomnim dijelom Moldavije. Iako je formalno proglasila neovisnost, Transnistriju međunarodno ne priznaje nijedna druga suverena država, pa čak ni Rusija koja s njom gaji bliske veze.
"Ruski Gazprom u Transnistriju šalje plin koji je de facto besplatan... Za ostatak zemlje kupujemo plin na međunarodnom tržištu. I zapravo smo ga uspjeli nabaviti jeftinije nego što smo ranije plaćali po ugovoru s Gazpromom", kaže Parlicov.
Za moldavske vlasti, to je dovelo do paradoksalne situacije. Dok je proeuropska vlada u Kišinjevu uspjela okončati svoju ovisnost o ruskom plinu, separatistička regija Transnistrija još uvijek potpuno ovisi o Moskvi za uvoz energenata - što ju pak čini neovisnom u odnosu na ostatak države.
No, Parlicov kaže da je taj privid "neovisnosti" Transnistrije samo iluzija.
"Ako Gazprom prekine opskrbu Transnistrije besplatnim plinom, cijela regija će se urušiti. A mi smatramo da se takav proces ne bi smio pokretati prije nego što osiguramo spremnost da se suočimo s posljedicama".
'Nestabilna ravnoteža'
Zasad se čini da su obje strane zadovoljne postojećim stanjem. Rusiji sporazum sa Gazpromom omogućava da zadrži Transnistriju pod svojim utjecajem, a ostatak Moldavije i dalje koristi električnu energiju koja se tamo proizvodi u elektranama pogonjenima jeftinim plinom.
Međutim, situacija je krhka i dugoročno neodrživa, kaže Parlicov.
"Ja to zovem nestabilna ravnoteža. To nije najbolja situacija ni za jednu od strana, ali to je zasad najbolji kompromis kakvog možemo postići".
Vanjskim promatračima može se činiti da je sporazum s Gazpromom dodatno učvrstio ruski utjecaj na Transnistriju. Ali prema Parlicovu, to znači i da se s druge strane Moskvi nemoguće da se povuče iz tog sporazuma jer bi to u Transnistriji bilo shvaćemo kao izdaja.
Parlicov je za situaciju u kojoj se nalazi Moskva slikovito upotrijebio ruski izraz "kofer bez ručke", što znači da je nešto "previše nezgrapno da bi se moglo nositi, ali i previše dragocjeno da bi se toga moglo riješiti".
"Mislim da je Rusija zarobljena u toj regiji, postali su taoci vlastite politike," zaključuje Parlicov.
Ukrajinski rat ubrzava energetsku tranziciju
Prvi znaci moldavske energetske tranzicije bili su vidljivi i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. U sklopu svoje želje za članstvom u EU, Moldavija se 2010. pridružila Energetskoj zajednici, što obvezuje Kišinjev da uskladi svoje energetsko zakonodavstvo s europskom legislativom.
Sve do prošle godine taj proces je napredovao jako sporo s ukupnom provedbom od tek 56 posto, prema procjeni same Energetske zajednice. Ali rat u Ukrajini je potaknuo ubrzanje tog procesa.
Kada je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače 2022., Moldavija je upravo planirala trodnevnu vježbu prekida spojnice sa zastarjelom elektroenergetskom mrežom iz sovjetskog vremena kojom upravlja Rusija. Vježba je trebala privremeno testirati otpornost moldavske mreže, koju ta zemlja dijeli sa susjednom Ukrajinom.
"Ali 26. veljače, dva dana nakon ruske agresije, Ukrajinci su rekli 'Ne, nećemo se više prikopčati'", prisjeća se Parlicov.
A tri tjedna kasnije, 16. ožujka, Moldavija i Ukrajina su se umjesto povratka u ruski sustav povezale s europskom električnom mrežom. Do tada je Moldavija u potpunosti ovisila o infrastrukturi koja se nalazi u Transnistriji, pod kontrolom ruskih marioneta, kaže Parlicov.
No sada je električni sustav Moldavije usklađen s europskom elektroenergetskom mrežom, što znači da je sad omogućen uvoz električne energije iz susjedne Rumunjske u slučaju izvanredne situacije.
"I to je vjerojatno najvažniji faktor koji je promijenio odnose vezane za energetsku sigurnost u cijeloj regiji... Za potrošače se ništa nije promijenilo. Ali u pogledu energetske sigurnosti, mogućnosti opskrbe i integracije s europskim tržištem, ovo je bio zaokret za 180 stupnjeva".
Borba za svijest ljudi
O tom postignuću razgovaralo su proteklog tjedna na dijalogu o energetici u Bruxellesu na kojem su sudjelovali moldavski i EU dužnosnici.
"Tempo [moldavskih] reformi je impresivan", rekla je nakon sastanka povjerenica Europske komisije za energetiku Kadri Simson.
Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Energetske zajednice, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te Europske investicijske banke (EIB).
Ipak, pred Moldavijom je još dugačak put prema punopravnom članstvu u EU. Niz ključnih reformi tek treba provesti, poput primjerice razdvajanja električne i plinske distribucijske mreže od postrojenja za proizvodnju, navodi Energetska zajednica u svom izvješću za 2022. godinu.
Parlicov kaže da moldavska vlada ima administrativne kapacitete za implementaciju energetskog zakonodavstva EU dok se istovremeno nosi s krizom oko rata u Ukrajini.
No najveći izazov je osigurati da stanovnici vide pozitivne promjene koje proizlaze iz europske integracije. Konkretno, to znači i smanjenje cijena plina i električne energije za korisnike, primjerice putem nedavno pokrenutog vladinog programa energetske učinkovitosti.
"Najteži dio je borba za svijest ljudi", zaključuje Parlicov.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Moscow ‘hostage’ of its own energy games in Moldova, minister says)