U članicama Europske unije udio pokrivenosti ukupne potrošnje električne energije iz fotonaponskih sustava iznosi sedam posto, a u Hrvatskoj tek jedan posto
Hrvatska je po korištenju sunčeve energije tek na 26. mjestu u Europskoj uniji, ima instalirano tek oko 220 megavata (MW) fotonaponskih sustava, no zadnjih se godina to ipak kreće na bolje, istaknuto je u četvrtak na konferenciji "Sunčeva energija 2023.", koju je organizirala tvrtka Energetika marketing.
Hrvatska je po korištenju sunčeve energije, po glavi stanovnika, na 26. mjestu u Europskoj uniji, što nikako nije dobar podatak s obzirom na solarni potencijal naše zemlje, rekao je utemeljitelj Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju Ljubomir Majdandžić.
U izgradnji novih solarnih elektrana prednjače Njemačka, Francuska i Danska
S druge strane, dodaje kako je lani u zemljama EU-a instalirano 208 tisuća novih megavata fotonaponskih sustava, od čega je 66 posto instalirano na mjestu potrošnje električne energije. U tome prednjače Njemačka, Francuska i Danska.
Inače, u zemljama EU udio pokrivenosti ukupne potrošnje električne energije iz fotonaponskih sustava iznosi sedam posto, dok je on u Hrvatskoj jedan posto.
Hrvatska bi, ako bi željela dostići razinu EU-a, morala imati tisuću megavata instaliranih fotonaponskih sustava, procjenjuje Majdanžić.
"Tih tisuću megavata nikome neće raditi problem, samo će građani biti bogatiji", naglasio je, dodavši kako će EU do 2030. godine fotonaponskim sustavima pokrivati 15 posto od ukupno instalirane snage za proizvodnju električne energije.
Hrvatska u klubu energetski razvijenih zemalja tek s ostvarenjem više od 2000 megavata fotonapona
Hrvatska bi, ako želi 2030. godini dostići taj plan razvijenih zemalja EU, morala ukupno imati 2.100 megavata fotonapona. To bi tada bilo 15 posto ukupne hrvatske potrošnje električne energije, odnosno pokrilo bi aktualnu polovicu uvoza električne energije, naveo je Majdanžić.
"Nemilice trošimo energiju, nemilice trošimo struju, a ne mislimo i ne štitimo svoj okoliš", zaključio je.
Andro Bačan iz Energetskog instituta Hrvoje Požar istaknuo je kako je u korištenju obnovljivih izvora energije Hrvatska ipak na dobrom putu te je na kraju 2021. godine oko 31,7 posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj namireno iz obnovljivih izvora. U to, doduše, ulaze i hidroelektrane.
U Hrvatskoj je instalirano oko 220 megavata temeljenih na energiji sunca, odnosno fotonaponskim sustavima, a Bačan napominje kako se zadnjih godina stvari kreću na bolje.
Kod nas dominiraju manji fotonaponski sustavi snage do 100 kilovata, a postoji i 20 projekata snage veće od jednog megavata, naveo je.
Novi državni poticaji za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora
I Bačan je ustvrdio da Hrvatska u odnosu na ostatak Europe slabo koristi fotonaponske sustave, no smatra kako bi kroz par godina mogli dostići i željenih tisuću megavata iz takvih sustava.
Predstavnica Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) Dubravka Brkić kazala je da ni u HROTE-u ali ni u resornom ministarstvu nikada nisu pomislili da će pojedini proizvođači električne energije iz sunčevih elektrana zatražiti raskide ugovora o otkupu s HROTE-om, a što se dogodilo prošle godine.
"Naima, zbog izrazito visokih cijena na tržištu prošle godine 26 sunčevih elektrana zatražilo je raskid ugovora do konca prošle godine. Stoga je statistička razlika s kraja 2021. i 2022. godine u instaliranoj snazi bila manja 37 posto, odnosno u proizvodnju 22 posto. To se dosta negativno odrazilo na naše poslovanje, no drago nam je da vidimo povratak tržišta", istaknula je Brkić.
Dodal je da se priprema nova uredba o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.