Skupina od 16 europskih država koje su u "nuklearnom savezu" pripremit će plan za razvoj integrirane europske nuklearne industrije koja bi do 2050. godine trebala za 50 posto povećati proizvodnju i doesgnuti 150 gigavata
Francuska ministrica za energetsku tranziciju Agnès Pannier-Runacher okupila je na sastanku u utorak u Parizu ministre i predstavnike iz 15 europskih država koje podržavaju tu inicijativu.
Osim Francuske koja predvodi cijelu klub, u skupini su Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Finska, Hrvatska, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, i Švedska.
Velika Britanija kao gost
Italija je nazočila kao promatrač, a Velika Britanija kao gost. Švedska je odlučila sudjelovati na sastanku, iako je na prethodnim sastancima ustrajala na neutralnom stavu zbog svoje uloge predsjedavajuće države u rotirajućem predsjedništvu Europskog vijeća.
U utorak se skupina sastala po treći put, nakon prvog sastanka u Stockholmu krajem veljače na marginama neformalnog sastanka Vijeća za energetiku, te drugog sastanka u Bruxellesu krajem ožujka.
Velika Britanija trenutno radi na razvoju dva nuklearna reaktora francuske proizvodnje tipa EPR2 za nuklearnu elektranu u izgradnji Hinkley Point C u Somersetu, a još dva reaktora su trenutno u početnoj fazi izgradnje. Predstavnici 16 zemalja su na sastanku potpisali zajedničku izjavu u kojoj su iznijeli cilj da do 2050. godine u EU bude instalirano 150 GW kapaciteta nuklearne energije.
Da bi se to postiglo, države iz saveza pozvale su Europsku komisiju da uvrsti taj cilj u energetskoj strategiju EU, navodi se u zajedničkoj deklaraciji potpisanoj u utorak. Prije sljedećeg sastanka, vjerojatno 19. lipnja u Luksemburgu, na marginama Vijeća za energetiku, države članice saveza pripremit će hodogram u kojem bi se njihove ambicije trebale detaljnije razraditi.
Europska komisija je također "zatražila zajednički dokument koji ističe prirodu željenih projekata", izjavila je Pannier-Runacher.
30 do 45 novih reaktora i stotine tisuća radnih mjesta
Najavljeno povećanje kapaciteta predstavlja rast od 50 posto, jer trenutna postrojenja u Europi imaju proizvodnju od ukupno 100 GW.
Da bi se dosegnuo cilj od 150 GW do 2050. godine, francusko Ministarstvo za energetsku tranziciju prognozira da će osim nastavljanja s radom postojećih postrojenja biti potrebno i izgraditi i "30 do 45 novih velikih reaktora, te raditi na razvoju malih modularnih reaktora (SMR)".
Ministrica je rekla da se do ove brojke došlo "na temelju procjene različitih projekata koji se trenutno razmatraju u raspravama koje svi vodimo" o smanjenju emisija, te potrebnim zamjenama za dotrajale nuklearne reaktore.
Kad bi se ukupna proizvodnja povećala na 150 GW, nuklearna energija bi do 2050. godine time mogla zadržati svoj trenutni udio od 25 posto izvora za proizvodnju električne energije u EU.
Također se projicira i da bi stvaranje dodatnih 50 GW nuklearnih kapaciteta stvorilo i oko 450.000 radnih mjesta u Europi.
"To je ogroman broj," kaže Pannier-Runacher.
Kad se uračunaju i umirovljenja postojećih radnika, to znači da bi ovakvim projektima moglo biti stvoreno oko 300.000 izravnih i neizravnih radnih mjesta od danas pa do 2050. godine, uključujući i 200.000 radnih mjesta za visokokvalificiranu radnu snagu, navodi se u priopćenju francuskog ministarstva za energetsku tranziciju.
Novi projekti
Fokus je i na udruživanju snaga za razvoj malih modularnih reaktora (SMR), koji se smatraju prihvatljivijim rješenjem na razini EU. Države članice saveza su stoga izrazile spremnost raditi na procesima za "standardizaciju dizajna novih nuklearnih reaktora".
Ali i za to bi EU trebala promicati "bolje uvjete" i "bolji pristup financijskim sredstvima", kaže se u zajedničkoj izjavi. Time se prije svega misli na Zakon o industriji bez emisija stakleničkih plinova (Net-Zero Industry Act) kojeg je sredinom ožujka predstavila Europska komisija, u kojem se unatoč protivljenju Francuske napravila razlika između nuklearne energije i drugih tehnologija za dekarbonizaciju, poput energetske proizvodnje pogonjene vjetrom ili suncem.
Energetska sigurnost i neovisnost
Osim tog, 16 zemalja prisutnih na sastanku razgovaralo je i o tome "kako pomoći europskim zemljama koje su još uvijek ovisne o Rusiji" da smanje tu ovisnost, rekla je Pannier-Runacher.
Bugarska, Mađarska i Slovačka, koje su sudjelovale na sastanku, spadaju među takve zemlje jer na svom teritoriju imaju nuklearne reaktore ruske proizvodnje, i za rad ovise o gorivu koje nabavljaju iz Rusije. Međutim, "vjerojatno će trebati cijelo desetljeće da se zamijeni opskrba" za te reaktore drugim vrstama goriva od drugih dobavljača, rekla je Pannier-Runacher.
Zajednička rasprava o ovoj temi "veliki je korak naprijed u promicanju sigurne i čiste energije", rekao je bugarski ministar energetike Rosen Hristov.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Nuclear alliance aims for 150 GW of nuclear capacity in EU by 2050)