U subotu, 15. travnja, Njemačka će ugasiti zadnje tri nuklearne elektrane u zemlji. Taj datum označava kraj 60-godišnje ere u razvoju nuklearne energije, ali i kraj fancusko-njemačke suradnje u tom području.
Njemačka je 1961. pokrenula svoju prvu nuklearku - malu probnu elektranu Kahl. U narednim godinama došlo je do naglog širenja nuklearne mreže, no istovremeno je došlo i do rasta opozicije, što je dovelo i do osnivanja njemačke Zelene stranke.
No, katastrofa nuklearne elektrane Fukushima u Japanu 2011. godine označila je početak kraja nuklearne energije u Njemačkoj. Ta je nesreća je dovela do najvećih prosvjeda protiv nuklearne energije u njemačkoj povijesti, u kojima je 250.000 ljudi izašlo na ulice. U svibnju te godine je vlada Angele Merkel najavila gašenje svih njemačkih nuklearki do 2022.
Gašenje posljednja tri nuklearna reaktora
U subotu, 15. travnja, posljednja tri reaktora u Njemačkoj će biti ugašena. Proteklih nekoliko mjeseci već rade na rezervama jer iz postojećih šipki koje pogone reaktore cijede se zadnji atomi energije, uslijed energetske kriza koja je protresla Europu i pomaknula rok gašenja za nekoliko mjeseci.
Posljednje tri preostala elektrane u električnu mrežu šalju 70 gigavatsati (GWh) struje dnevno, što pokriva 3-7 posto njemačkih potreba, ovisno o periodu dnevne potrošnje.
Duge rasprave o nuklearnoj energiji u Njemačkoj
Nuklearna energija je u Njemačkoj već dugo vremena tema oko koje se u javnosti raspravlja. Dok s jedne strane i liberali i konzervativci kritiziraju gašenje, političari iz redova Zelenih se raduju ukidanju nukearki.
"Gašenje nuklearki prije svega predstavlja zadnji korak prema ulasku u novo doba obnovljivih izvora energije - eri sigurne, niskorizične, jeftinije i čiste energetske opskrbe", rekla je predsjednica Zelenih, Ricarda Lang, u izjavi za njemačku agenciju dpa.
U isto vrijeme, liberali inzistiraju na tvrdnji da je nuklearna energija potrebna za osiguranje dostatne energetske opskrbe.
"Moje mišljenje je da je nastavak rada nuklearnih elektrana potreban za sigurnost opskrbe i ukidanje elektrana na ugljen," tvitao je u ponedjeljak Bijan Djir-Sarai, glavni tajnik liberalne stranke FDP.
Socijaldemokrati i konzervativci o borbi protiv klimatskih promjena
Socijaldemokratski SPD, treća stranka u njemačkoj vladajućoj koaliciji, odbacuje taj argument.
"Opskrba energijom u Njemačkoj je sigurna, i bit će naravno i nakon 15. travnja. Oni koji tvrde suprotno to rade isključivo radi širenja straha i uznemiravanja javnosti," rekao je glasnogovornik za energetiku stranke SPD, Jakob Blankenburg, u izjavi za njemački Die Welt.
Konzervativci, pak, sumnjaju koliko je gašenje nuklearki korisno za borbu protiv klimatskih promjena.
"Nestanak nuklearki predstavlja crni dan za zaštitu klime u Njemačkoj," rekao je Jens Spahn, glasnogovornik za energetiku opozicijske stranke desnog centra CDU, i bivši njemački ministar zdravstva, iako drugi ističi da je upravo vlada predvođena strankom CDU propisala njihovo gašenje i da su još u kampanji za izbore 2021. inzistirali da se plan provede.
Podijeljena njemačka javnost
Njemačka javnost je, čini se, podijeljena oko tog pitanja.
Po nedavnoj anketi magazina Focus, 52 posto Nijemaca zagovara produljenje rada postojećih nuklearki, dok se 37 posto njih s tim ne slaže.
Ali osim internih rasprava, njemačko okretanje leđa nuklearnoj energiji utječe i na glavnu osovinu u samom srcu Europe, na odnos Njemačke i Francuske.
Suradnja koje više nema
U 2021. godini treći reaktor finske nuklearne elektrane Olkiluoto spojen je na mrežu finske elektroprivrede, točno 60 godina nakon što je u Njemačkoj pokrenuta elektrana Kahl. Reaktor koristi novu tehnologiju koju su zajednički razvile francuske i njemačke kompanije.
Njihova suradnja je počela u vrijeme kad nuklearna energija nije još bila tako vruća tema. Nakon ujedinjenja Njemačke, u prvoj polovici 1990-ih ministarstvo znanosti je konstantno bilo pod kontrolom liberalne stranke FDP koja je zagovarala nuklearnu energiju.
U to vrijeme su Francuska i Njemačka počele raditi na zajedničkom razvoju nuklearne energije. 1991. godine francuski energetski gigant EDF je započeo suradnju s njemačkim kompanijama, a nedugo nakon toga Pariz i Berlin su radili na razvoju harmoniziranih europskih standarda za novu vrstu tzv. lakovodnih reaktora (LWR) koji su trebali biti mnogo sigurniji od prijašnje generacije.
Taj zajednički razvoj kulminirao je izgradnjom trećeg reaktora finske nuklearne elektrane Olkiluoto in Finland, koja je počela 2005. Od 1.600 tvrtki koje su na natječajima dobile ugovor za poslove na izgradnji, više od polovice su bile njemačke.
Međutim, atmosfera suradnje je nakon tog polako nestala, i to ponajprije zbog odluke Njemačke da ubrza gašenje nuklearki nakon nesreće u Fukushimi, koju su uveli SPD i Zeleni. Francuzi su pritom uvjereni da Bruxelles - vjerojatno pod utjecajem Njemačke - zagovara antinuklearnu politiku.
Suverene odluke država
Francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire odbacuje kritike iz Njemačke i naglašava da je važno poštovati suverene odluke svake pojedine zemlje kad se radi o njenoj energetskoj politici, pa tako i u slučaju Francuske koja upravo suprotno od Njemačke samo povećava svoje nuklearne ambicije.
U Njemačkoj neki smatraju da su francuski nuklearni reaktori zreli za otpad, no Le Maire odbacuje takve etikete i kaže da su tehnički problemi iz prošlosti uspješno otklonjeni.
No, sigurno je da različita gledanja na nuklearnu energiju Njemačke i Francuske stvaraju napetosti u njihovim bilateralnim odnosima.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Au revoir, Germany’s ‘Atomkraftwerke’)