Privremeni sporazum uključuje ubrzane postupke izdavanja dozvola za projekte obnovljive energije u kontekstu plana EU-a REPowerEU o neovisnosti od ruskih fosilnih goriva, nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Pregovarači Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta danas su postigli privremeni politički dogovor o povećanju udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije u EU-u na 42,5 posto do 2030. godine s dodatnih 2,5 posto indikativnog povećanja koje bi omogućilo dostizanje 45 posto. Svaka država članica pridonijet će ovom zajedničkom cilju. Ovaj privremeni politički sporazum trebaju potvrditi obje institucije, priopćilo je Vijeće EU.
Pregovarači Vijeća i Parlamenta privremeno su se složili oko ambicioznijih ciljeva, koji su specifičnih za sektore prometa, industrije, građevinarstvu te grijanja i hlađenja. Postavljanjem podciljeva namjeravaju ubrzati integraciju obnovljivih izvora energije u sektorima u kojima je uključivanje bilo sporije.
Prijevoz
Privremeni sporazum daje državama članicama mogućnost izbora između obvezujućeg cilja od 14,5 posto smanjenja intenziteta stakleničkih plinova u prometu korištenjem obnovljivih izvora energije do 2030. godine ili obvezujućeg cilja od najmanje 29 posto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije u prometnom sektoru do 2030. godine.
Privremeni sporazum postavlja obvezujući kombinirani podcilj od 5,5 posto za napredna biogoriva (općenito dobivena od sirovina koje se ne temelje na hrani) i obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla (uglavnom obnovljivi vodik i sintetička goriva na bazi vodika) u udjelu obnovljive energije koje se isporučuju prometnom sektoru.
Unutar ovog cilja postoji minimalni zahtjev od 1 posto obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla (RFNBO) u udjelu obnovljive energije koja se isporučuje prometnom sektoru 2030. godine.
Industrija
Privremeni sporazum predviđa da bi industrija povećala svoju upotrebu obnovljive energije godišnje za 1,6 posto. Složili su se da bi 42 posto vodika koji se koristi u industriji trebalo dolaziti iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla (RFNBOs) do 2030. i 60 posto do 2035. godine.
Sporazum uvodi mogućnost da države članice popuste na doprinos RFNBO-a u industrijskoj uporabi za 20 posto pod dva uvjeta - ako nacionalni doprinos država članica obvezujućem općem cilju EU-a ispunjava njihov očekivani doprinos te ako udio vodika iz fosilnih goriva koji se troši u državi članici nije veći od 23 posto 2030. godine i 20 posto 2035. godine.
Zgrade, grijanje i hlađenje
Privremeni sporazum postavlja indikativni cilj od najmanje 49 posto udjela obnovljive energije u zgradama 2030. godine.
Njime se predviđa postupno povećanje ciljeva obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje, s obvezujućim povećanjem od 0,8 posto godišnje na nacionalnoj razini do 2026. i 1,1 posto od 2026. do 2030. godine.
Minimalna godišnja prosječna stopa primjenjiva na sve države članice nadopunjena je dodatnim indikativna povećanja izračunata posebno za svaku državu članicu.
Bioenergija
Privremeni sporazum jača kriterije održivosti za korištenje biomase za energiju, kako bi se smanjio rizik od neodržive proizvodnje bioenergije. Primjenjuje kaskadni princip kako bi osigurao da se biomasa koristi u skladu s najvećom ekonomskom i ekološkom dodanom vrijednošću.
Brže dozvole za projekte
Privremeni sporazum uključuje ubrzane postupke izdavanja dozvola za projekte obnovljive energije. Svrha je ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije u kontekstu plana EU-a REPowerEU da postane neovisan od ruskih fosilnih goriva, nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Države članice će dizajnirati područja ubrzanja obnovljivih izvora energije u kojima će projekti obnovljivih izvora energije prolaziti kroz pojednostavljeni i brzi postupak izdavanja dozvola. Također će se smatrati da je razvoj obnovljivih izvora energije od “pretežnog javnog interesa“, što bi ograničilo razloge za pravne prigovore na nove instalacije.
Hrvatska kasni s regulativom
Udruženje obnovljivih izvora energije (OIE) Hrvatske gospodarske komore (HGK) upozorilo je u veljači da je od dvije tisuće megavata kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, koje Hrvatska treba ispuniti prema programu OIE do 2023. godine, ostvareno tek 107,5 megavata, a razlogom drži zakašnjelu i nepotpunu regulativu.
Program državne potpore za sustav poticanja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije vrijedan je 783 milijuna eura, a Hrvatska se obvezala da će ispuniti dvije tisuće megavata, no ispunjeno je tek 107,5 megavata, kažu u udruženju.
Danas postignuti privremeni politički dogovor najprije će biti dostavljen predstavnicima država članica EU-a u Odboru stalnih predstavnika u Vijeću EU, a zatim u Parlamentu na odobrenje.
Direktivu će potom trebati službeno usvojiti Parlament, a potom i Vijeće prije nego što bude objavljena u Službenom listu EU-a i stupi na snagu.
Dio plana REPowerEU
Prijedlog za reviziju Direktive o obnovljivoj energiji, zajedno s drugim prijedlozima, bavi se energetskim aspektima klimatske tranzicije EU-a u okviru paketa ”Prilagođeni 55”, koji je Komisija predstavila sredinom srpnja 2021. godine.
Cilj paketa je usklađivanje klimatskog i energetskog zakonodavnog okvira EU-a s ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine i s ciljem smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Osim toga, kao dio plana REPowerEU, Komisija je 18. svibnja 2022. predložila niz dodatnih ciljanih izmjena i dopuna Direktive o obnovljivoj energiji kako bi se odrazile nedavne promjene u energetskom krajoliku. Elementi prijedloga integrirani su u danas utvrđeni sporazum.
Trenutna direktiva o obnovljivim izvorima energije na snazi je od prosinca 2018. godine. Njome se postavlja cilj na razini EU-a od 32 podzo udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije u EU do 2030. na razini EU-a.