Države Europske unije nisu uspjele usvojiti zaključke o klimatskoj diplomaciji predviđene za ponedjeljak, 20. veljače, i to zbog sve većih prijepora oko uloge nuklearne energije u zelenoj tranziciji.
Ovakav razvoj događaja tek je najnovija epizoda duže rasprave između Francuske i skupine država koje žele da mjere EU promiču doprinos nuklearne energije proklamiranim ciljevima smanjenja emisija CO2 s jedne strane, i zemalja poput Njemačke i Španjolske koje s druge strane strahuju da bi to moglo skrenuti pozornost s rada na masovnijem promicanju obnovljivih izvora.
Ta debata - koja se uglavnom vrti oko hidrogena kao goriva koje bi se moglo proizvoditi energijom iz nuklearnih ili obnovljivih izvora - već je oduljila pregovore o novim propisanim ciljevima EU za obnovljive izvore energije, ali i prijeti opstanku projekta izgradnje hidrogenskog cjevovoda teškog milijardu eura.
Neki dužnosnici EU izražavaju bojazan da da bi se prijepori mogli proširiti i na druge mjere za zelenu energiju, što bi moglo dovesti do otezanja s donošenjem odredbi potrebnih kako bi EU ostvarila zacrtane klimatske ciljeve.
"Radi se o otvorenim zaprekama, no one će se na kraju razriješiti," rekao je šef diplomacije EU, Josep Borrell, o klimatskim zaključcima u ponedjeljak, bez pojašnjenja o kakvim zaprekama se točno radi.
Zaključci su potrebni jer u njima se postavljaju diplomatski prioriteti EU, i to uoči ovogodišnjeg klimatskog summita kojeg organizira UN. Nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova EU, koji su namjeravali na okupljanju odobriti zaključke, Borrell je rekao kako očekuje da će države članice ipak pismenim putem odobriti tekst zaključaka "u narednim danima."
Agencija Reuters, pozivajući se na neimenovane dužnosnike EU, javlja da je većina teksta već odobreno, uključujući i dio u kojem se izražava namjera da EU zauzme vodeću ulogu u okupljanja šireg kruga zemalja uoči summita UN-a u studenom, za globalni dogovor o napuštanju upotrebe fosilnih goriva.
No, pojedine države se još uvijek ne mogu dogovoriti da li da se u tekstu izričito promovira hidrogen dobiven iz izvora koje koriste niske stope ugljika - što znači hidrogen proizveden električnom strujom iz nuklearne energije - ili se treba fokusirati na hidrogen dobiven energijom iz obnovljivih izvora.
"Što se tiče hidrogena... Za stolom imamo različita stajališta," rekao je jedan diplomat pod uvjetom da ostane anoniman, dodavši da dužnosnici trenutno ubrzano rade na iznalaženju kompromisnog rješenja.
U nacrtu zaključaka, kojeg je Reuters dobio na uvid, stoji: "Energetska diplomacija EU promicat će širenje i sustavnu integraciju obnovljive energije, hidrogena i njegovih derivata." U nacrtu nadalje stoji da će diplomacija EU također promicati "sigurne i održive tehnologije niskih emisija ugljika."
Povećanje upotrebe, domaće proizvodnje i uvoza hidrogena dobivenog proizvodnjom bez štetnih emisija ima središnju ulogu u europskim planovima za dekarbonizaciju industrija poput proizvodnje umjetnog gnojiva ili čeličana.
Francuska, koja tradicionalno oko 70 posto električne energije dobiva iz nuklearnih reaktora, zajedno s državama poput Mađarske i Češke, žele da EU pokaže više razumijevanja za nuklearnu energiju, i pritom ustraju u zagovaranju da se hidrogen dobiven na taj način uvrsti u izračune europskih ciljeva za obnovljivu energiju.
S druge strane su zemlje poput Njemačke, koja postupno gasi svoje reaktore, i Španjolska. Iako priznaju doprinos nuklearne energije klimatskim ciljevima, dodaju da se ona ne bi smjela stavljati u istu kategoriju s obnovljivim izvorima poput vjetra ili solarne energije.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU climate diplomacy deal on hold as nuclear dispute deepens)