Francuska će više nego utrostručiti svoj uvoz ruskih industrijskih nuklearnih proizvoda između 2021. i 2022., što je čini vodećim ruskim uvoznikom u EU, navodi se u studiji poljskog think tanka Forum Energii

To je porast od 22 posto u odnosu na 2021., prema podacima Eurostata koje je citirao Forum Energii u analizi objavljenoj 5. rujna.

'Suradnja između Francuske i Rusije u segmentu nuklearne industrije vrlo tijesna'

Francuska je sada vodeći uvoznik "proizvoda ruske nuklearne industrije" jer samo njen uvoz vrijedio je 359 milijuna eura u 2022. gofini, što je rast od više od 250 posto u odnosu na 2021.

Prema Forumu Energii, Francuska od Rusije kupuje uglavnom reciklirano gorivo, što ne isključuje globalne trgovinske sporazuma o sustavima održavanja ili upravljanja nuklearnim postrojenjima.

Drugim riječima, "suradnja između tih dviju zemalja vrlo je tijesna", što se, prema analitičatima iz Foruma Energii, "uklapa u rusku strategiju za izgradnju novih područja u kojima bi EU bila ovisna o Rusiji".

Ovisnost Europske unije?

Teva Meyer, specijalistica za civilnu nuklearnu energiju s francuskog Sveučilišta Haute-Alsace, ipak je nešto opreznija.

U razgovoru za Euractiv rekla je kako se brojke o uvozu ruskih proizvoda moraju promatrati u duljim razdobljima od nekoliko godina jer u tome ima "puno fluktuacija".

Primjerice, Francuska je 2020. uvezla ruskih nuklearnih proizvoda u vrijednosti od samo 145.000 eura, stoji u podacima Foruma Energii. A u posljednjih 13 godina godišnji prosjek je iznosio oko 195 milijuna eura.

Ipak, zaključci poljskog think tanka odražavaju i zaključke udruge za zaštitu okoliša Greenpeace.

U izvješću objavljenom u ožujku, ta aktivistička nevladina udruga također je rekla kako smatra da francuski uvoz urana obogaćenog u Rusiji predstavlja jedan oblik ovisnosti.

Obogaćeni uran

Francuska udruga za nuklearnu energiju SFEN tada je oštro reagirala na te optužbe, navodeći kako je Francuska "jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja ima kompletan lanac proizvodnje nuklearnog goriva na svojem tlu", što uključuje konverziju, obogaćivanje, i sastavljanje materijala za korištenje u reaktorima.

Korporacija Orano, koja u vlasništvu ima francusko postrojenje za obogaćivanja urana, planira povećati kapacitet za trećinu, do 2028. godine. Iako uvozi gorivo obogaćeno u Rusiji, to ne znači da je Francuska pod kontrolom Vladimira Putina, zaključuju u SFEN-u.

Putovi za tranzit

Prema Greenpeaceu, još kontroverznije su ruske tranzitne rute za prirodni uran iz Kazahstana, na koje je otpadalo gotovo četvrtinu potrošnje EU u 2021. godini.

Ta udruga ukazuje na postojeće alternative, kao što su Crno more ili Transkaspijska međunarodna transportna ruta iz Kine, čiji bi se potencijal mogao razvijati. Osim toga, "u hitnim slučajevima zrakoplovi bi se mogli koristiti kao prijevozno sredstvo, budući da uran nema velik volumen", izjavila je za Euractiv ravnateljica SFEN-a Valérie Faudon.

Ipak, unatoč tim alternativama, ruta kroz Rusiji i dalje je najkraća i najjeftinija te samim time ima prednost za europske trgovinske partnere.

Još jedno sporno pitanje je nuklearno gorivo. Kao i nafta i plin, uvoz ruskog nuklearnog goriva ključan je za zemlje poput Mađarske, Slovačke, Češke i Bugarske, koje sve imaju nuklearne reaktore ruskog ili sovjetskog dizajna.

'Ruska politika mrkve i batine'

Što se tiče tih zemalja, a posebice Mađarske, Rusija provodi energetsku politiku "mrkve i batine", napominje Forum Energii.

"Mrkvu predstavljaju povlašteni ugovori sa zemljama koje su prijateljski nastrojene prema Rusiji, kako bi ih dodatno učinile ovisnima o ruskim sirovinama i produbile energetsko-političke odnose".

Mađarska i dalje održava bliske odnose s Rusijom

Češka i Bugarska trenutno rade na diverzifikaciji dobavljača goriva. Švedska, koja je 2021. bila najveći pojedini kupac urana obogaćenog u Rusiji, smanjila je nabavu iz Rusije na nulu, dok je Finska odlučila da neće graditi nijedan novi ruski reaktor.

Iako su mađarska vlada i francuski proizvođač nuklearne energije Framatome nedavno potpisali dugoročan sporazum o opskrbi gorivom, Mađarska još uvijek održava bliske odnose s Rusijom. Zbog toga je svaki novi krug europskih sankcija protiv Rusije uvijek nailazio na otpor mađarskog premijera Viktora Orbana.

Međutim, ništa ne sprečava Rusiju da prijeti prekidom opskrbe zemljama EU. Kratkoročno gledano, takvo stanje bi bilo održivo i "ne bi rezultiralo ozbiljnim posljedicama za energetsku industriju EU", kaže Forum Energii.

Francuska ima zalihe urana i nuklearnog goriva za nekoliko godina

Francuska, primjerice, ima zalihe urana i nuklearnog goriva koje joj mogu potrajati nekoliko godina.

Međutim, dodaju analitičari, situacija bi se mogla promijeniti kad se radi o srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju, pod uvjetom da se na brzinu ne nađu neki alternativni dobavljači.

U izvješću objavljenom u srpnju, francuski Opservatorij za sigurnost energetskih tokova i materijala, koji surađuje s Ministarstvom obrane, istaknuo je kako "prevladava uvjerenje da na tom tržištu nema napetosti, što odgađa shvaćanje o [velikoj] ulozi Moskve".

Situacija je još i više zabrinjavajuća kad se ima na umu sve veće zanimanje za nuklearnu energiju u EU.

Za sada ništa od sankcija na materijale iz Rusije za nuklearnu industriju

Zbog mađarskog veta, EU još uvijek ne razmišlja o sankcijama za zemlje koje uvoze ruske nuklearne proizvode. Razgovori o tome traju već neko vrijeme, ali toga nije bilo u 11. po redu paketu sankcija usvojenom u srpnju.

Iako Europska komisija još uvijek nije službeno predložila 12. paket sankcija, prema izvorima iz Bruxellesa, trenutačno je teško zamisliti da se na popis sankcija uvrste i materijali vezani za nuklearnu industriju.

U konačnici, cilj sankcije je "naštetiti drugoj strani više nego samom sebi", objašnjava Maxence Cordiez iz francuskoj Komisiji za atomsku energiju (CEA).

Iako je situacija manje komplicirana za Francusku, "osjetljivija je u slučaju istočnoeuropskih zemalja koje imaju sovjetske ili ruske reaktore i, općenitije, za zapadne zemlje, zbog njihove ovisnosti o ruskim uslugama obogaćivanja goriva", rekao je Cordiz za Euractiv.

Euractiv doznaje da europska nuklearna industrija želi postaviti dugoročne ciljeve kako bi se smanjila ovisnost EU o Rusiji za nuklearne usluge i proizvode, umjesto da se uvode sankcije, što bi zapravo imalo oblik sve manjih uvoznih kvota, u skladu s onim što SAD čini još od 1990-ih.

Dok EU ne postane potpuno ili djelomično neovisna o ruskim resursima, održavanje postojećeg statusa quo "nepovoljno je za EU i povećava njenu ranjivost na ruske ucjene", zaključuju analitičari iz Foruma Energii.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: France is EU’s first importer of ‘Russian nuclear products’: study)