Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini sve više opterećuje građane EU, a čak 9,3 posto stanovništva nije si moglo priuštiti adekvatno grijanje u 2022. godini, što je skok u odnosu na 6,9 posto prethodne godine, navodi Eurostat

Procjenjuje se da oko 42 milijuna ljudi u Europskoj uniji nije bilo u stanju "adekvatno" grijati svoje domove u 2022. godini.

I dalje prisutni izazovi u snižavanju cijena energenata

Mjere uvedene tijekom krize nisu uspjele riješiti taj problem, koji je pogoršan zbog rata u Ukrajini, rekli su članovi EESC-a, tijela EU koje okuplja organizacije civilnog društva, udruge poslodavaca i sindikate.

"Potreban nam je novi sporazum, novi dogovor za kojeg će stajati snažna politička volja, u kojem će sve razine vlasti ići u istom smjeru," rekla je Baiba Miltoviča, predsjednica stručne skupine EESC-a za promet, energetiku, infrastrukturu i informacijsko društvo.

Cilj plana Europske komisije nazvanog REPowerEU, predstavljenog u svibnju prošle godine, bio je zaštititi kućanstva od nestašice energenata i bio je uspješan u smanjenju ovisnosti Europe o jeftinom ruskom plinu.

Međutim, i dalje postoje izazovi u snižavanju cijena energije, izjavila je Adela Tesarova, dužnosnica energetske službe Europske komisije koja je se obratila konferenciji.

Potrebne su dodatne mjere za energetsku učinkovitost i osnaživanje potrošača, dodala je Tesarova, koja je na čelu posebnog odjela koji se bavi energetikom i "pravednom tranzicijom".

Dobra izolacija ključna za grijanje kuća

Dobra izolacija ključna je za grijanje kuća u zimskom periodu i zaštitu potrošača od sve većih računa za struju i plin, ali stopa obnove stambenih objekata u Europi trenutačno je preniska da bi to utjecalo na energetsku sigurnost potrošača.

Europska udruga potrošača BEUC kaže kako se povećanje obnove objekata mora zadržati kao ključan cilj u reviziji postojeće Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada, uz visoko postavljene ciljeve za minimalne standarde energetske učinkovitosti.

Potrebna je i bolja komunikacija prema javnosti, radi podizanja svijesti o koristima koje donosi obnova zgrada, izjavio je Massimiliano Mascherini iz Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), agencije EU.

Održivo stanovanje ključno je za postizanje klimatskih ciljeva EU, ali mjere koje se poduzimaju na razini EU i pojedinih država trebale bi izbjeći povećanje nejednakosti, istaknuo je.

Ranjive skupine stanovništva

EESC naglašava da kućanstva s niskim prihodima, obitelji s jednim roditeljem, imigranti i osobe s invaliditetom imaju veći rizik od energetskog siromaštva. Mladi i žene također su izloženiji siromaštvu u odnosu na ukupno stanovništvo, navodi se u izvješću.

Katharina Habersbrunner, iz nevladine udruge WECF istaknula je kako su žene nesrazmjerno pogođene energetskim siromaštvom. "Energetsko siromaštvo ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje i može ograničiti mogućnosti u profesionalnom životu".

Prometno siromaštvo, koje se definira kao nedostatak pristupa cjenovno pristupačnom javnom ili privatnom prijevozu, također se pojavljuje kao nuspojava energetske krize, istaknuli su govornici na konferenciji. To je pitanje došlo u prvi plan 2018. tijekom prosvjeda "žutih prsluka" u Francuskoj, koji su bili potaknuti povećanjem cijena goriva.

Nedostupnost jeftinog javnog prijevoza

Nedostupnost jeftinog javnog prijevoza može pogoršati kvalitetu života, izjavio je Mari Martiskainen, profesor na poslovnom fakultetu Sveučilišta Sussex.

Andrés Barceló Delgado, predsjednik stalne skupine EESC-a za energiju, naglasio je da "oni koji odlučuju trebaju uzeti u obzir činjenicu da su struja i plin javne usluge, a buduća reforma tržišta električne energije mora jamčiti, s jedne strane, održivu i pouzdanu opskrbu i, s druge strane, pravo građana na energente."

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Energy poverty on the rise in Europe, statistics show)